Hrvatska

Kalinski: Moramo se prilagoditi. Ako banane rastu u Zagorju i Slavoniji, ima šanse i za nas

Četvrtina gospodarstva vrlo je osjetljiva na klimatske promjene. Hrvatska vrlo malo pridonosi ukupnim globalnim emisijama stakleničkih plinova, ali je svejedno jako ranjiva. Uz smanjenje emisija pitanje prilagodbe klimatskim promjenama dobiva sve veću pozornost. Stoga je Ministarstvo pokrenulo izradu nacionalne Strategije kojom će se definirati mjere kojima će se smanjiti negativne posljedice klimatskih promjena.  Istakla je to pomoćnica ministra zaštite okoliša Marija Šćulac Domac na otvaranju dvodnevne radionice koja je organizirana u okviru projekta izrade Strategije prilagodbe klimatskim promjenama u svrhu prenošenja iskustava razvoja Strategije za prilagodbu klimatskim promjenama iz Austrije i Italije.

-Prilagodba klimatskim uvjetima mora biti kontinuiran i fleksibilan proces koji traži konsenzus na svim razinama i uključuje sve dionike javnog  života. Aktivnosti vezane uz prilagodbu mogu imati i pozitivan utjecaj na društvo i gospodarstvo, što uključuje stvaranje radnih mjesta, pozitivan utjecaj na zdravlje, itd. Treba iskoristiti ovu priliku i osigurati održivi razvoj naše zemlje – naglasila je  Šćulac Domac.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je, naime, pokrenulo je izradu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama. Projekt ‘Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i prirode za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama’ financira se sredstvima iz Prijelaznog instrumenta EU za Hrvatsku, a traje od svibnja 2016. do studenoga 2017. Projekt provode stručnjaci iz tvrtke Eptisa Adria, a provedba aktivnosti vrši se kroz dvije komponente, pri čemu su ciljevi prve komponente usmjereni su na pregled dosadašnjeg stanja u sektorima te na edukaciju i osvješćivanje stručne i šire javnosti o klimatskim promjenama, utjecaju klimatskih promjena, ranjivosti  pojedinih sektora te konačno mogućnosti prilagodbe (adaptacije) na klimatske promjene. Druga pak je komponenta usredotočena na klimatsko modeliranje i izradu nacrta Strategije prilagodbe ranjivih sektora na klimatske promjene i Akcijskog plana.

Klimatske promjene će utjecati na društvo i činiti ga ranjivim, napomenuo je i voditelj projektne skupine iz tvrtke Eptisa Adria Vladimir Kalinski.

-Društvo može odgovoriti na to na dva načina. Može pokušati riješiti uzroke klimatskih promjena i to je proces ublažavanja ili mitigacije, a drugi način je prilagodba promijenjenoj klimi ili adaptacija. Potrebno nam je jedno i drugo – istaknuo je voditelj projektne skupine..

Dodao je da rastu javne financije za adaptaciju pa je tako 2010. samo 10 posto financija odlazilo na adaptacijske projekte, a 2013. se to popelo na 18 posto. S druge strane, mitigacija je uzela više sredstava i dobiva dva puta više sredstava iz privatnog sektora, nego iz javnog.

-Trebat će puno više raditi s privatnim sektorom da se uključi u adaptacijske projekte  – poručio je Kalinski koji je govorio i o samom projektu, na koji se način provodi, kroz koje faze prolazi i sl. te poručio: ‘Moramo se prilagoditi. Ako banane rastu u Zagorju i Slavoniji, ima šanse i za nas – kroz šalu je zaključio svoje predavanje.

U nastavku radionice mogla su se čuti i talijanska i austrijska iskustva te njihov pristup razvoju klimatskih politika. Austrija je, primjerice, na svojoj klimatskoj strategiji radila četiri godine, radila je dokumente za svaki sektor, surađivala blisko i sa znanstvenom zajednicom, a krenula je u proces adaptacije jer je od 2001. do 2010. imala 700 milijuna eura štete zbog klimatskih promjena. Do kraja stoljeće se očekuje da će se troškovi povećati i do osam puta.

Komentari