08. ožujak 2016.

Kamate ruše prinose

lider.media
lider.media

Novčani fondovi, najveći fondovi u Hrvatskoj, pod jakim su utjecajem ekspanzivne monetarne politike središnjih banaka i povijesno niskih kamatnih stopa. Gube na privlačnosti

Proteklu će godinu fondovski menadžeri koji upravljaju novčanim fondovima zapamtiti po naglom skoku kunskih kamatnih stopa potkraj ljeta zbog zbog najave konverzije kredita u švicarskim francima.

– Fondovima se pružila mogućnost aktivnom strategijom smanjiti duraciju i iskoristiti prednosti inverzne kunske kratkoročne krivulje prinosa. Zanimljivo je da se tijekom godine prinosi na aukcijama jednogodišnjih trezorskih zapisa Ministarstva financija nisu pomaknuli s 1,5 posto, a kunske kamatne stope na depozite, pogotovo s kraćim dospijećima, nosile su gotovo dvostruko veće prinose. Svakako je bio izazov iskoristiti spomenuti porast kratkoročnih kamatnih stopa na depozite, što je podrazumijevalo i spuštanje duracije kunskih novčanih fondova – objašnjava Marko Hunjak, voditelj Odjela upravljanja imovinom RBA Investa.

Minimalni rizici  

Kraj je godine uza stalan višak kunske likvidnosti od oko osam milijardi kuna donio, kaže Hunjak, znatan pad kamatnih stopa na kunskim depozitima i jednogodišnjim trezorskim zapisima koji su se na aukcijama Ministarstva financija snizili ispod 1,5 posto nakon više od godinu dana stagnacije.

– Upravo taj pad kamatnih stopa i prinosa bit će glavni izazov ostvarivanju prinosa i u ovoj godini. Taj trend mogao bi preokrenuti ozbiljniji gospodarski rast utemeljen na smislenim reformama, kojem se svi nadamo – ističe Matej Modrovčić, predsjednik Uprave Hypo Alpe-Adria-Investa.

Također, eurski novčani fondovi suočavali su se s velikim rizikom reinvestiranja dospjelih eurskih depozita.

– Budući da domaće tržište ne obiluje ni deviznim trezorskim zapisima ni kratkoročnim eurskim obveznicama, eurski depoziti dominirali su u imovinama domaćih eurskih novčanih fondova. Tijekom godine gotovo su sve domaće banke spustile kamate na eurske depozite na međubankarskom tržištu – kaže Hunjak.

Novčani su fondovi trenutačno pod jakim utjecajem ekspanzivnih monetarnih politika središnjih banaka i povijesno niskih kamatnih stopa koje su proizvod takve politike.

– Sigurno više nisu toliko atraktivni za prosječnog ulagača kao prethodnih godina, no s obzirom na njihovu stabilnost i podatak da su kamatne stope na depozite po viđenju većinom na nuli, novčani fondovi i dalje nude premiju za sve ulagače koji imaju kratkoročni višak sredstava na tekućim i žiro-računima. U ovom slučaju ključan je razvoj svijesti o načinu kako se, koristeći se novčanim fondovima, može dodatno zaraditi uz minimalno povećanje rizika – objašnjava Boris Guljaš, predsjednik uprave HPB Investa.

Promjena sklonosti  

Novčani fondovi najveći su fondovi u Hrvatskoj. Imovina im može poprilično oscilirati zbog velikih investitora, primjerice obveznih mirovinskih fondova koji ulažu u takve fondove nekoliko mjeseci i onda sav novac povuku kada država na tržište plasira npr. nove obveznice. Novčani fondovi veoma su konzervativni, zbog čega su njihovi prinosi niski. Primjerice, najveći prinos od 1,48 posto lani je imao novčani fond Locusta Cash, slijedi ga Auctor Cash s prinosom od 1,14 posto te PBZ Dollar fond s prinosom od 1,1 posto.

– Nastavi li se trend pada kamatnih stopa, sklonost građana prema riziku polako će se mijenjati, interes za rizičnije strukturirane fondove sve će više rasti, a polako će se se vraćati i interes za mješovite i dioničke fondove – zaključuje Igor Filipović, niži portfelj-menadžer OTP Investa.