Aktualno Hrvatska

Karlovačka županija pred demografskim i kadrovskim kolapsom

Foto: Zlatko Kuzman/Mladen Volarić

Unatoč kontinuiranom padu učešća javnog duga u BDP-u od 2014. godine naovamo, i koji je ove godine pao ispod 80 posto, te istovremenom rastu BDP-a na državnoj razini, kao i projekcijama baziranim na takvim trendovima i do 2020. godine, Hrvatska prema „Godišnjaku svjetske konkurentnosti 2017“ Instituta za razvoj poslovnog upravljanja od 63 vodeće svjetske ekonomije analizirane prema 346 kriterija zauzima neslavno 59. mjesto. Nije mnogo utješnije ni 74. mjesto od 137 zemalja u „Izvješću o globalnoj konkurentnosti 2017-2018.“ Svjetskoga gospodarskog foruma, iako ima i boljih pozicija u Hrvatskoj na nekim drugim tablicama zasnovanima i na mnoštvo neekonomskih paramerara. No, kako je na današnjoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Karlovac kazao njen predsjednik Zlatko Kuzman, pad broja nezaposlenih u Karlovačkoj županiji nije baš podatak za radovanje, jer je on u velikoj mjeri posljedica registriranog odljeva 3.257 radno sposobnoh ljudi u inozemstvo tijekom posljednjih pet godina, a taj trend se nastavlja i dalje.

>>>Miodrag Šajatović: Depopulacija stvara ‘Baladu o Narayami’ na hrvatski način

Podatak o 1.837 novozaposlenih osoba u industriji Karlovačke županije u posljednje tri godine neće biti naznaka kontinuiteta tog pozitivnog trenda, jer već sad slobodnih 20.000k radnih mjesta u Hrvatskoj nema kandidata za popunu, uz istovremeno njih 180 tisuća u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Prema prezentiranim projekcijama prirodnog kretanja stanovništva Karlovačke županije što ih je izradio demograf Anđelko Akrap, sa 128.899 stanovnika Karlovačke županije zabilježenih na popisu stanovništva 2011. godine, ta bi se populacija do 2051. godine smanjila na 73.893 stanovnika, što je pad od 42,7 posto. Nakon 1964. godine, kad je uslijed ekonomske migracije preko 600 tisuća ljudi emigiralo u Zapadnu Europu i drugdje, Karlovačka županija bilježi od 1983. godine kontinuirano prirodno smanjenje broja stanovnika.

>>>Demografija i iseljavanje: Predsjednica ‘proglasila’ izvanredno stanje

– Crna nam je strana statistika vezana za demografiju i za migracije, jer nažalost, gubimo stanovništvo, pa sad umjesto nezaposlenosti glavni problem koji se nazire je demografija. Zbog toga ćemo u najskorijem razdoblju morati reorganizirati i obrazovni sustav, pristup radu i povećati plaće, pa će nalaženje kvalitetnih radnika postati najveći problem Karlovačke županije, smatra Zlatko Kuzman.

>>>Sindikati: Razlozi iseljavanja su niska cijena rada, prekarni poslovi i beznađe

Karlovačka županija sad je po mnogim gospodarskim pokazateljima u vrhu Hrvatske, čak i iznad prosjeka kad je riječ o pokriću uvoza izvozom, uz rast udjela izvoza u ukupnom prihodu, ali, slaba je to utjeha jer Hrvatska u odnosu na druge zemlje članice EU-a, unatoč svom rastu, zaostaje jer je oporavak od krize i razvoj drugih članica započeo ranije i ide bržim tempom. Tako je u razdoblju od 2008. do 2015. godine uz Sloveniju samo Hrvatska zabilježila pad BDP po glavi stanovnika sa 63 na 58 posto prosjeka EU-a.

Gleda li se unutar Hrvatske, očita je velika razlika u razvijenosti, pri čemu Grad Zagreb ima 3,1 puta već BDP po stanovniku od najnerazvijenije Virovitičko-podravske županije, a po indeksu gospodarske snage Karlovačka županija je na 11. mjestu, iako bi zaslužila viši indeks od sadašnjega 85,8 u odnosu na hrvatski prosjek da nema izrazito loš demografski statistički parametar. Indikativan je i podatak da čak 16 hrvatskih županija, a među njima je i Karlovačka županija, spada među 10 posto najnerazvijenijih regija EU po NUTS klasifikaciji. U odnosu na prosječnu starost stanovnika EU-a od 42,6 godina, Karlovačka županija s prosjekom svojega stanovništva od 46,1 godine znatno je starija, a taj bi, pak, podatak, napominje Kuzman, išao čak u prilog Karlovačkoj županiji pri privlačenju sredstava iz EU fondova radi povećanja pomoći tako hendikepiranim regijama.

>>>Žalac: Uskoro će preko pola Hrvatske imati status potpomognutog područja

Analizirajući ključne indikatore konkurentnosti Hrvatske iz „Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2017.“ u oči upada kao njena najveća prednost kvalificirana radna snaga i pouzdana infrastruktura, a Zlatko Kuzman (HDZ) nije mogao izbjeći, uz neizbježnu javnu ispriku aktualnoj Vladi RH i njenom premijeru, da su kao najveći i ključni problemi u spomenutim indikatorima „kompetencija Vlade, stabilnost i predvidljivost politika, konkurentan porezni okvir, te učinkovito pravno okružje“.

Komentari