Prema podacima HNB-a ukupni krediti banaka na kraju veljače bili su tek neznatno viši nego na kraju siječnja. Na kraju veljače ukupni su krediti iznosili 284,9 milijardi kuna, što je za 811 milijuna kuna, odnosno za 0,3 posto više nego na kraju siječnja, pišu RBA analitičari.
Na godišnjoj razini (u odnosu na kraj veljače prošle godine) vidljivo je usporavanje kreditne aktivnosti, odnosno ubrzanje godišnje stope pada. Naime, stanje ukupnih kredita na kraju veljače bilo je za 10,8 milijardi kuna (-3,6%) manje nego na kraju veljače 2012. godine. Promatrajući prema sektorima, vidljivo je značajno smanjenje iznosa kredita sektoru nefinancijskih trgovačkih društava te povećanje izloženosti bankarskog sektora prema sektoru države, dok su krediti stanovništvu ostvarili blagi pad.
Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima na kraju veljače iznosili su 109,4 mlrd. kuna, što je za 15,1 mlrd. kuna ili 12,2% manje nego na kraju veljače 2012. godine. Krediti nefinancijskim trgovačkim društvima već sedam uzastopnih mjeseci bilježe negativne godišnje stope, pri čemu su tijekom zadnja tri mjeseca negativna kretanja značajno intenzivirana. Razduživanje ovog sektora potvrđuje i smanjenje udjela u ukupnim kreditima na 38,4% u odnosu na 42,1% koliki je bio udio kredita poduzećima u istom razdoblju lani. S druge strane, značajno je porastao udio središnje države koji je na kraju veljače iznosio 12,3% u ukupnim kreditima, dok je u istom razdoblju prošle godine taj udio iznosio 10,5 posto. Krediti središnjoj državi su na kraju veljače iznosili 34,9 milijardi kuna, što je za 3,9 milijardi kuna više nego na kraju veljače 2012. godine. Krediti stanovništvu iznosili su 129,1 milijardi kuna, što je za 2,6 milijardi kuna manje nego na kraju veljače 2012. godine. Krediti stanovništvu osmi uzastopni mjesec bilježe pad na godišnjoj razini, što je odraz nepovoljnih kretanja na tržištu rada i slabe potražnje.
U nastavku godine analitičari ne očekuju značajnije promjene iznosa kredita. Potražnja za kreditima poduzeća ograničena je teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom dok istovremeno razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada onemogućuju oporavak ovog sektora.