Prema podacima Ministarstva financija o poslovanju jedinica lokalne samouprave, 27 gradonačelnika od njih ukupno 127 povećalo je troškove za zaposlene za više od 15 posto u 2011. godini u odnosu na 2009. godinu kada su preuzeli vlast u tim gradovima, piše današnji Jutarnji list.
Njih 59 povećalo je troškove zaposlenih do 9 posto, 23 gradonačelnika neznatno su smanjila troškove, a ušteda im je manja od pet posto. Samo 18 gradonačelnika smanjilo je troškove za zaposlene u dvije godine svojeg mandata za više od 5 posto, a riječ je o 2010. i 2011. godini tijekom kojih je hrvatski BDP padao, plaće su u privatnom sektoru rezane nekoliko puta, a na snazi je bio i krizni porez koji je svim zaposlenima u državi smanjio plaće za 2 ili 4 posto ovisno o njihovoj visini kako bi se u državni proračun slilo dovoljno novca da se isplate plaće.Troškove za zaposlene u 2011. u odnosu na 2009. udvostručio je gradonačelnik Čabra, grada iz Primorsko goranske županije, HDZ-ov Željko Erent, i postao rekorder u povećanju troškova, a slijede ga HDZ-ov Josip Šarić gradonačelnik Otoka kraj Vinkovaca, SDP-ov Ivica Lukanović, prvi čovjek Kastva, potom gradonačelnik Bakra HDZ-ov Tomislav Klarić i SDP-ov Ivica Nikolić, gradonačelnik Kutjeva.Prema zbrojenim podacima oni koji su povećali troškove u trećoj su godini mandata potrošili 73,9 milijuna kuna više nego u prvoj godini, a oni koji su trošili manje u 2011. u odnosu na 2009. na zaposlenima su uštedjeli 62,6 milijuna kuna.Među onima koji su odlučili štedjeti je gradonačelnik Pule, IDS-ov Boris Miletić koji je troškove za zaposlene u prve dvije godine svog mandata smanjio za više od 10 milijuna kuna. Posljedica je to smanjenja broja zaposlenih u gradskoj administraciji za čak 16 posto.- Unatoč smanjenom broju djelatnika Grad Pula povećao je učinkovitost. Krajem 2009. godine Grad Pula smanjio je broj službenika sa 197 na 166, unatoč daljnjem preuzimanju novih poslova i obveza od državne administracije - kaže Miletić i objašnjava kako su neki otišli u mirovinu, neki su proglašeni viškom, a dobar dio je dobio otkaz jer su za svoj rad dobili negativne ocjene - objašnjava Miletić.U Čabru za nagli skok troškova krive novi obračun od 2011. godine koji moraju primjenjivati jer su ušli u sustav državne riznice.- Pod zaposlene u gradu moramo voditi i sve koji rade na javnim radovima, djelatnike dječjeg vrtića kao i osobe koje rade u programu njege i pomoći u kući - objašnjavaju u gradskoj upravi Čabra. Računovodstvene promjene nisu se pak toliko odrazile na troškove ni jednog drugog grada u državi, a svi moraju poštivati iste zakone pa ostaje nejasno zna li ministarstvo financija uopće koliko i na što troše jedinice lokalne samouprave.