Najveći potencijal uštede energije u Hrvatskoj ima električna energija - čak 73 posto cjelokupne potrošnje električne energije u industriji koristi se za električne strojeve i elektromotorne pogone, a većina elektromotora koji se koriste u raznim industrijskim pogonima imaju visoke energetske gubitke.
Mali je to, ali značaj dio prvog Istraživanja učinkovitosti resursa u industriji Adriatic regije koje je provela agencije Mediana zajedno s ključnim regionalnim istraživačkim institutima, predstavljenog na regionalnoj Industry SPEED konferenciji koju Siemens organizira u Opatiji 10. i 11. rujna.
- Željeli smo prikupiti sustavan uvid u područja energetske učinkovitosti:kakvo je stanje na listama prioriteta regionalnih tvrtki, a posebno koji su pokretači i prepreke za investicije u energetski učinkovite tehnologije. U Siemensu globalno ostvarujemo promet od oko 80 milijardi eura, ulažemo više od četiri milijarde eura godišnje, odnosno oko šest posto prihoda u istaživanje i razvoj i time se bavi 30 tisuća ljudi globalno. No to ništa ne znači ako nemate tržište i poslovne partnere. Analiza trendova povezanih s energetskom učinkovitišću u regiji je pokazala da najveći potencijal leži u industriji i tu su najveće uštede. No postavlja se pitanje je li industrija spremna uložiti u nove tehnologije s obzirom da mogu dovesti do usporavanja proizvodnih procesa. To se rješava raznim stimulacijama, subvencijama, smanjenjem poreza i to mora biti odluka ne samo kompanija, nego i na državnoj razini – istaknuo je Mladen Fogec, predsjednik Uprave Siemens Hrvatska, dodavši da i obrazovni sektor igra značajnu ulogu u smislu obrazovanja novih generacija, ali i da svaki građanin pojedinac mora biti osvješten i dati svoj doprinos jer energetska učinkovitost podrazumijeva i, primjerice, zatvaranje prozora kad je grijanje uključeno.
Janja Božić Marolt, predsjednica Uprave Mediane, predstavila je detalje istraživanja naglasivši da je na razini EU-a industrijski sektor zabilježio najveći pad potrošnje energije u odnosu na promet, kućanstva, usluge i ribarski i poljoprivredni sektor. U industriji smanjenje potrošnje energije iznosi 14 posto.
U industrijskom sektoru, nastavila je, relevantnost uzimanja energetske učinkovitosti u obzir je vrlo visoka. Na razini Europe energetska učinkovitost je u industrijskom sektoru poboljšana za 30 posto prema prosječnoj godišnjoj stopi od 1,8 posto u razdoblju od 1990. do 2009. Najveće povećanje energetske učinkovitosti zabilježeno je za kemikalije (smanjenje od 54 posto pri potrošnji energije), strojeve (40 posto) i čelik (26 posto). A i na deklarativnoj razini su sve tvrtke uključene u istraživanje izjavile kako je energetska učinkovitost važna.
- Važnost energetske učinkovitosti proporcionalna je energetskim troškovima tvrtke. Međutim, ljudsko ponašanje igra važnu ulogu u istraživanju. Energetska učinkovitost ne postoji bez promjene u ljudskom ponašanju – upozorila je i predsjednica Uprave Mediane, dodavši da su rast BDP-a i energetska učinkovitost usko povezani, a tvrtke prate sličan trend: ako imaju dobre ekonomske rezultate, menadžment će biti otvoreniji za ulaganja u energetsku učinkovitost čije su glavne prednosti smanjenje troškova i poboljšanje konkurentnosti, a primarni cilj tvrtki koje ulažu u energetsku učinkovitost jest visok i brz povrat investicije.
No postoje određena ograničenja prepoznata u nedostatku vanjske podrške i financijskih sredstava, ali i dugog razdoblja povrata uloženih sredstava. Prema analizi, iskustva tvrtki s državnim financijskim mehanizmima i financijskim mehanizmima EU-a nisu dobra i to uglavnom zbog složenosti papirologije. Uz to, nedostaje i više poticaja od strane države u smislu smanjenja određenih poreza, dodjeljivanja nagrada energetski učinkovitim tvrtkama, financijskih poticaja onima koji su dokazali uštedu i sl.
Gledajući mjere i mogućnosti ušteda pojedinačno po zemljama, uz već spomenutu Hrvatsku, pokazalo se da BiH ima najveći potencijal zbog niske učinkovitosti stambenog sektora i njegovog velikog udjela u ukupnoj potrošnji energije. U Sloveniji kotlovi, kogeneracijski sustavi i oprema za grijanje imaju veliki potencijal uštede energije od 13,9 posto, a slijede ih električni motori i pogoni (6,6 posto) i pneumatski strojevi (3,6 posto). Što se Srbije tiče, korištenje otpadne topline moglo bi dovesti do uštede od više od 20 posto trenutačne potrebe industrije za toplinsku energiju u proizvodnji. Poboljšanje nadzora i regulacije mogli bi donijeti uštede od oko pet do deset posto ukupne potrošnje energije u sektoru industrije, a energetska integracija procesa proizvodnje koja je posebno važna za kemijsku industriju mogla bi poboljšati energetsku učinkovitost sustava grijanja za pet posto s relativno kratkim razdobljem za povrat uloženih sredstava.