U 2017., od koje smo mnogo očekivali, bili smo suočeni s velikim izazovima i šokovima, koji su znatno usporili planirane reforme te utišali optimizam koji je nabujao potkraj prošle godine. Ti su izazovi i šokovi donijeli i neke nove prilike te dodatno naglasili potrebu brze provedbe svih reformi i promjena koje su nam toliko nužne. Također su ponudili mogućnost promjene ukorijenjenih praksi i navika u našem gospodarstvu, koje nisu bile potpuno tržišne niti su stvarale zdravu osnovu za razvoj konkurentnosti pojedinačnih tvrtki i ukupnoga gospodarstva.
Mogući pozitivni učinci Agrokora
Događaj koji je najviše potresao naše društvo u protekloj godini kriza je u koncernu Agrokor. Budući da je o tome već mnogo rečeno, ovdje ću se samo dotaknuti mogućih pozitivnih učinaka koje možemo iskoristiti nakon završetka restrukturiranja koncerna. Ako smo spremni naučiti iz lekcija koje su pred nama, možemo postaviti mnogo zdraviju osnovu, pravila i navike u poslovanju naših tvrtki u budućnosti. U tom se kontekstu, među ostalim, nadam da će te lekcije donijeti sljedeće učinke:
- Mnogo kvalitetnije kontrole plaćanja i solventnosti svih naših tvrtki – od onih najvećih do najmanjih dobavljača. Ne smijemo više dopustiti da jedna tvrtka ima tako snažan položaj i da svojim praksama dubioze i poslovne rizike prebacuje na povezane tvrtke i dobavljače. Neravnopravan položaj tvrtki u redovitom poslovanju te primjena različitih pravila igre utječu na preveliku ovisnost o jednom poslovnom subjektu, a to se više ne smije događati.
- Ukidanje posljednjih ostataka planske ekonomije, u kojoj su velike tvrtke toliko uvezane i međuovisne o državnom gospodarstvu da zahtijevaju i dobivaju moguće preferencijalne statuse i mogućnosti, pravila i poslovne prakse. Koliko god neka tvrtka značila za gospodarstvo, ona na kraju dovodi do negativnih posljedica ako se ne prate i poštuju tržišna načela. Sada dobivamo priliku napokon uspostaviti pravo tržišno gospodarstvo u kojem će svoje mjesto mnogo lakše naći poduzetnici koji zapošljavaju i stvaraju održivu novu vrijednost.
Rješavanje krize u Agrokoru može donijeti pozitivne učinke, u određenom smislu i neke reforme, no ono se uvelike provodi ad hoc i neplanski
- Okretanje domaćih proizvodnih tvrtki širem tržištu i pojačavanju svoje temeljne konkurentnosti. Prevelika ovisnost o jednom distribucijskom kanalu stvara lažan osjećaj sigurnosti i stabilnosti, a katkad se i zanemaruje razvoj globalne konkurentnosti proizvoda i usluga. Krahom koncerna ta se ovisnost u nekim slučajevima pokazala drastičnom. Pred našim tvrtkama već neko vrijeme stoji golemo tržište Europske unije. Fokus na to tržište, konkurentnost i izvoz otvara mogućnost da se početna bol i problemi izazvani krizom u koncernu zamijene mnogo većim i zdravijim razvojem i uspjehom tvrtki koje su do sada bile toliko ovisne o njemu. Rješavanje krize u Agrokoru može donijeti pozitivne učinke, u određenom smislu i neke reforme, no ono pokazuje da se to uvelike radi ad hoc i neplanski. Upitno je bismo li imali šansu, pa i volju, postići gore navedene učinke da nam ova kriza nije stvorila prilike.
Početna točka za reforme
Činjenica je da svaki problem i svaka kriza stvara nove prilike. No bilo bi mudrije stvarati ih i bez kriznih trenutaka. Promišljati, planirati i provoditi nužne aktivnosti u mirnim i povoljnim razdobljima kad one budu najlakše provedive. Upravo za takve aktivnosti trebamo iskoristiti 2018., dok smo još u razdoblju pozitivnih trendova i povoljnih gospodarskih okolnosti, kako u državi, tako i u okružju. Upravo 2018. treba nam poslužiti kao početna točka za pokretanje većeg broja strukturnih reformi koje toliko dugo čekamo. Reforme koje su provedene u 2017, a tu se ponajviše referiram na poreznu reformu, pokazale su da one ne donose bol, već je uklanjaju. Pokazuje se kako odlučno provođenje reforme može blagotvorno utjecati na društvo u cjelini i postaviti nešto kvalitetnije temelje za daljnje korake. Nakon većinom izgubljene godine u provedbi reformi zacrtanih u reformskom paketu ove vlade, pred nama je godina u kojoj nema vremena za daljnje odgode i čekanja. Analiziramo li uspješnost provedbe reformi u posljednjih dvadesetak godina, jasno je da je jedna od najvažnijih početnih reformi u 2018. reforma javne uprave, i to na razini administrativnog aparata.
Jedan od temeljnih ciljeva treba biti povećanje potencijala rasta na ciljanu stopu od pet posto
Koncentracija na izvoz
Ta će reforma omogućiti sustavu da brzo, kvalitetno i učinkovito provodi i sve druge potrebne reforme, od kojih ću ovdje navesti samo neke:
- reformu pravosudnog sustava
- reformu zdravstvenog sustava
- kvalitetnu analizu i moguću reformu mirovinskog sustava
- reformu obrazovnog sustava
- unaprjeđenje ulagačkog i poslovnog okružja
- usklađivanje zemljišnih knjiga.
Te će reforme donijeti ciljeve i rezultate koji nam trebaju biti jasno poznati i mjerljivi. Reforme nisu same sebi svrha, već od njih očekujemo konkretne učinke i rezultate, primjerice:
- Podizanje stope potencijala rasta gospodarstva Republike Hrvatske. Iako uživamo u stopama rasta na razini od oko tri posto, moramo istaknuti dvije činjenice: ta stopa nije dovoljna za kvalitetan rast gospodarstva te nas čak još više udaljava od razine razvijenosti usporedivih država. Potrebno je vratiti se na ciljeve koje je i ova vlada postavila na početku mandata, a to je ciljana stopa rasta od pet posto u 2020.; potencijal rasta našega gospodarstva još je na razini od oko dva posto, što govori da se i trenutačni rast djelomično postiže na osnovi okružja, a ne naših inherentnih kapaciteta. To nam jasno daje sliku naših mogućnosti i potencijala u slučaju eksternih šokova ili usporavanja rasta u okružju. Jedan od temeljnih mjerljivih ciljeva našeg društva trebalo bi stoga biti upravo povećanje potencijala rasta, a to je dostižno samo promjenom strukture našega gospodarstva i provedbom strukturnih reformi.
- Povećanje konkurentnosti ukupnoga gospodarstva i svih pojedinačnih tvrtki, pa bi se gospodarstvo mnogo snažnije koncentriralo na izvoz i međunarodna tržišta. Nužno je neprestano naglašavati važnost izvoznika i izvozne orijentiranosti gospodarstva želimo li ostvariti održiv razvoj i stabilnu strukturu gospodarstva.
- Nadalje, upravo će takvo gospodarstvo omogućiti stvaranje i otvaranje kvalitetnih i konkurentnih radnih mjesta. Radnih mjesta više dodane vrijednosti, spremnih za izazove nove industrije koja je pred nama. Takvo će gospodarstvo omogućiti rješavanje socijalnih i financijskih životnih problema naših građana na način da im se osigura i omogući kvalitetno i dobro plaćeno radno mjesto umjesto da im se povećava minimalna plaća, koja kao takva nikad neće biti dovoljna.
Od svih socijalnih politika za rješavanje demografske situacije i zaustavljanje iseljavanja naših mladih, najsnažnija je stvaranje kvalitetnih radnih mjesta
Cilj svih ciljeva
Postoji još jedan cilj i problem koji će se rješavati svim navedenim reformama i ciljevima, a koji želim posebno istaknuti. Riječ je o negativnim demografskim kretanjima, koja toliko bole i na svaki način stoje našu državu i društvo. Duboko sam uvjerena da je rješenje tog problema najvećim dijelom upravo u gospodarstvu i postizanju okružja u kojem će se stvarati radna mjesta koja sam opisala. Od svih socijalnih politika mogućih za rješavanje demografske situacije i zaustavljanje iseljavanja naših mladih, najsnažnija je politika stvaranja kvalitetnih radnih mjesta. Uvijek će biti onih koji žele stvarati nova iskustva i upoznavati nova okružja i to treba poticati i podržavati, no uvjerena sam da naša država, sa svim svojim bogatstvima, pruža gotovo idealnu sredinu za život, ali samo pod uvjetom kvalitetnoga radnog mjesta koje omogućuje uživanje u onome što naša država nudi umjesto čistog preživljavanja iz mjeseca u mjesec. Na nama je da stvorimo okružje koje će poticati takve poslodavce i takvo gospodarstvo, a na privatnom je sektoru da iskoristi takvo okružje. Uvjerena sam da možemo te da smo i do sada mogli i morali mnogo više. Jednako tako vjerujem da će 2018. pokazati jesmo li spremni poduzeti sve što je potrebno kako bismo napokon snažno krenuli prema tom cilju.