Konačnim prijedlogom novog zakona o obrtu nisu riješeni glavni ciljevi zbog kojih se krenulo u izmjene zakona, a to je izjednačavanje prava obrtnika s drugim poduzetnicima u ovo krizno vrijeme te poboljšavanje uvjeta poslovanja obrtnika, ističu iz Hrvatske obrtničke komore (HOK) u reakciji na današnju najavu ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa o smanjenju komorskog doprinosa za više od 50 posto.
Iz HOK-a podsjećaju da su u svojim primjedbama na prijedlog novog zakona predložili smanjenje komorskog doprinosa na 88 kuna mjesečno, jednako za sve obrtnike.
Naime, obrtnici sada plaćaju komorski doprinos do najviše 156 kuna mjesečno, odnosno prosječan mjesečni iznos doprinosa po obrtu iznosi oko 88 kune, godišnje u prosjeku oko 1.000 kuna.
To su sredstva kojima se financiraju aktivnosti HOK-a, 20 područnih komora i 116 udruženja obrtnika, bez ijedne kune troška za državni proračun, ističu iz HOK-a i dodaju da svoje aktivnosti financiraju iz članarina te da, sukladno Zakonu o neprofitnim organizacijama, njihova osnovna uloga nije stjecanje profita.
"Mi obrtnicima ne naplaćujemo dodatno svoje usluge, dakle za 88 kuna mjesečno, koliko smo predložili u izmjenama zakona u obrtu, svaki obrtnik može ostvariti korist, od besplatnih seminara, savjetodavnih usluga, nastupa na sajmovima, promocije, informiranja i drugih usluga", kaže predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec.
Komorski doprinos čini manje od 1 posto ukupnog opterećenja gospodarstva neporeznim davanjima (ima ih više od 250 s ukupnim iznosom većim od 12 milijardi kuna), ističu iz HOK-a u kojem smatraju i da smanjenje komorskog doprinosa ne bi značilo stvarno rasterećenje obrtnika dok god postoji niz drugih davanja koja im opterećuju poslovanje, poput spomeničke rente, vodnih i šumskih naknada, pristojbi, naknada za korištenje županijskih cesta itd.
HOK i dalje smatra kako dobrovoljnost članstva nije prava opcija za hrvatsko gospodarstvo, već da se treba ugledati u jaka europska gospodarstva, poput njemačkog, francuskog ili talijanskog, u čijim je komorama članstvo obvezno i gdje komore imaju ulogu pregovarača s vlasti prilikom donošenja novih propisa.
Komora koja će funckionirati na principu dobrovoljnosti i koja će morati tražiti ostvarivanje prihoda na tržištu pretvorit će se u agenciju koju će plaćati samo najjači i naglasak djelovanja prestaje biti zastupanje interesa obrtništva, što je njena primarna uloga i što je opća korist za sve obrtnike, zaključuje se u priopćenju HOK-a.