Ekonomski institut, Zagreb očekuje rast BDP-a od 0,2 posto u 2015. i 0,9 posto u 2016. godini. Sadašnja procjena pada BDP-a za 0,6 posto u 2014. i blagog rasta u 2015. ne razlikuje se od ranijih prognoza.
Očekuje se da će ove godine negativan doprinos osobne potrošnje rastu biti zaustavljen učincima promjena u porezu na dohodak, koje su stupile na snagu 1. siječnja, iako će razduživanje, nisko povjerenje potrošača i visoka nezaposlenost i dalje djelovati u suprotnom smjeru, navodi se u prognozi.
Blagi rast investicija u trećem tromjesečju prošle godine te znaci oporavka industrijske proizvodnje nagovještavaju da bi tijekom ove godine, pod pretpostavkom ostvarenja planiranih investicija i uspješnijeg povlačenja sredstava iz fondova EU-a, moglo doći do zaokreta od negativnog u pozitivan trend i daljnjeg jačanja pozitivnog trenda tijekom 2016.
Očekuje se nastavak trendova rasta izvoza i uvoza, ali uz izvjesno usporavanje. Također se očekuje kontinuirano smanjenje državne potrošnje. Prognozirani blagi oporavak opće gospodarske aktivnosti u ovoj, i nešto jači u sljedećoj godini, bit će popraćen smanjenjem stope nezaposlenosti i udjela proračunskog deficita u BDP-u, premda će poboljšanja ipak biti vrlo skromna.
Neizvjesnosti oko ostvarenja prognoza tiču se ponajprije parlamentarnih izbora krajem ove godine i njihovog utjecaja na ekonomsku politiku, što će djelomično ovisiti i o dinamici odnosa Vlade i novoizabrane Predsjednice. Kratkoročni i srednjoročni rast gospodarstva ovisit će ponajprije o strategiji Vlade u pogledu provedbe potrebnih reformi općenito, a posebno onih usmjerenih prema fiskalnoj konsolidaciji u okviru EDP-a, u čemu će biti značajno i stajalište Europske komisije.