Prema posljednjim podacima HNB-a ukupni krediti banaka u ožujku su iznosili 284,5 milijardi kuna što u odnosu na veljaču predstavlja smanjenje za 0,1% odnosno 251,4 milijuna kuna.
Nominalni pad ukupnih kredita na mjesečnoj razini uglavnom je posljedica smanjenja kreditiranja središnje države za 3,4% odnosno 1,4 milijardi kuna dok kreditiranje stanovništva i poduzeća bilježi povećanje za 0,2% odnosno 0,7%, pišu analitičari RBA.
U odnosu na kraj prošle godine ukupni krediti banaka smanjeni su za 2,2 milijardi kuna (-0,8%) dok u odnosu na ožujak 2013. bilježe pad za 0,3% (952,3 mil. kuna). Pad na godišnjoj razini posljedica je razduživanja sektora stanovništva te sektora poduzeća. Naime, ukupni krediti stanovništvu bilježe smanjenje za 1,9 milijardi kuna (-1,5%) pri čemu stambeni krediti bilježe pad za 1,2 milijardi kuna (-1,9%) godišnje, a krediti poduzećima za 0,7% odnosno 735,8 milijuna kuna. S druge strane povećanjem iznosa kredita središnjoj i lokalnoj državi (+9,6% odnosno +18,1% godišnje) povećala se izloženost bankarskog sektora prema sektoru države.
Tako su krediti poduzećima u ožujku iznosili 108,7 milijardi kuna te imali udio od 38,2% u ukupnim kreditima (na kraju 2008. udio je iznosio 40,7%) što potvrđuje da se sektor poduzeća razdužuje. S druge strane udio kredita središnjoj državi (38,2 milijardi kuna) bilježi rast s 5% u 2008. na 13,4% u ožujku ove godine. Krediti stanovništvu iznosili su 127,5 milijardi kuna te je njihov udio u ukupnim kreditima iznosio 44,8% (51,7% na kraju 2008.).
- U ovoj godini ne očekujemo značajnije promjene kod kreditiranja. Naime, potražnja za kreditima poduzeća ograničena je teškim uvjetima poslovanja i smanjenom potražnjom. Isto tako, razmjerno visoka zaduženost stanovništva i nepovoljna kretanja na tržištu rada onemogućuju oporavak ovog sektora - kažu analitičari.