Mogu li političke, gospodarske i poslovne integracije biti katalizator rasta tema je "3. Economist EU-Southeast Europe Summita" koji je u petak počeo u splitskom hotelu Le Meridien Lav u organizaciji britanskog časopisa The Economist u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova Republike Hrvatske.
Pozdravljajući nazočne splitski gradonačelnik Ivo Baldasar je istaknuo kako je ovaj summit važan za Hrvatsku i za njen izlazak iz gospodarske krize. "Potrebna je politička volja i odlučnost za izlaz iz gospodarske krize", kazao je Baldasar.
U prvoj panel diskusiji po otvaranju summita raspravljalo se o financijskim uslugama i očekivanjima bankarstva te je istaknuto kako je recesija posebice pogodila malo i srednje poduzetništvo što je utjecalo na smanjenje kreditnih plasmana banaka tim tvrtkama.
Ekonomist i urednik Economist Intelligence Unita Richard Grieveson je istaknuo kako se u zadnjih nekoliko tromjesečja u Hrvatskoj vide signali poboljšavanja situacije.
"Najvjerojatnije će Hrvatska ove godine izaći iz recesije, a to je značajno", naglasio je Grieveson.
Urednik The Economista John Peet je naglasio kako je situacija u Europskoj uniji teška te da je gospodarskom krizom osobito teško pogođen jugoistočni dio Europe.
Predsjednik Europskog bankovnog tijela Andrea Enria je istaknuo kako se Hrvatska priključila Europskoj uniji u situaciji kada je Unija bila zahvaćena teškom ekonomskom krizom, a najviše su bila pogođena krizom mala i srednja poduzeća.
"U vrijeme krize neki proračuni su bili fokusirani na pomoć bankama, koje su također bile pogođene krizom jer su tvrtke imale jako puno dugova te su morale izdvajati novac za otplatu tih dugova, a ne na razvojne projekte te nisu mogli uzimati niti zajmove od banaka", kazao je Enria.
Peter Tabak, ekonomist zadužen za Hrvatsku, Srbiji i Rusiju u Europskoj banci za obnovu i razvoja (EBRD), ocijenio je kako će ove godine biti gospodarskih nepovoljnosti "zbog geopolitičkog utjecaja onoga što se događa u vezi krize Ukrajine i Rusije". "EBRD je spremna pomoći ulagačima", poručio je.
Tabak je također rekao kako je Hrvatska u skupini onih zemalja koje zbog kredita u švicarskim francima imaju poteškoća te je naglasio kako će taj problem biti nužno riješiti.
"Treba težiti izbalansiranom rješenju ovog problema tako da teret ne snosi samo bankovni sektor nego da teret bude i na državi", kazao je Tabak.
Član Uprave Zagrebačke banke Marko Remenar podsjetio kako je hrvatska Vlada fiksirala tečaj franka kod kredita vezanih uz švicarski franak na godinu dana te se nada da će taj problem biti riješen.
"Krediti u švicarskim francima možda i nisu bili najbolji proizvod, a mi (Zagrebačka banka) smo bili zadnji u Hrvatskoj koji smo nudili kredite u ‘švicarcima‘, a sada se ide ka sustavnom rješenju tog problema za sve sudionike", kazao je Remenar.
Po njegovim riječima, Zagrebačka banka podržava restrukturiranje "kompletnog gospodarstva u Hrvatskoj" kako bi ono postalo konkurentno i na tržištu Europske unije.
"Dolazak jeftinijeg novca u Hrvatsku bit će sporiji nego što se očekivalo", rekao je Remenar koji je izrazio nadu kako će u Hrvatskoj doći do smanjenja kamatnih stopa za zajmove.