Rast bezgotovinskog, odnosno elektroničkog, plaćanja, među kojim su kreditne i debitne kartice, povećava globalni BDP, pokazalo je istraživanje koje je za kompaniju Visa Inc. provela, nama itekoliko poznata, agencija za ekonomske analize i prognoze Moody’s.
Kreditne kartice tako pozitivno utječu na globalno povećanje BDP-a, pa je tako čak i u krizi, od 2008. do 2012., globalni BDP ‘pojačan’ za čak 983 milijarde američkih dolara, što je rast od 1,8 posto. Riječ je o iznosu koji može stvoriti 1,9 milijuna radnih mjesta.Istraživanjem kojim je obuhvaćeno 56 zemalja, a na koje otpada 93 posto svjetskog BDP-a, zaključilo se da je zbog upotrebe kreditnih kartica gospodarstvo neke zemlje učinkovite i da značajno utječe na njezin rast. Unatoč nezavidnoj globalnoj ekonomskoj situaciji veća upotreba kartica znatno je utjecala na potrošnju, što je pozitivno utjecalo na rast BDP-a, tvrdi Mark Zandi, glavni ekonomist Moody’s Analyticsa.- Povećanje potrošnje pratilo je rast popularnosti i dostupnosti elektroničkog načina plaćanja među potrošačima na globalnoj razini. Još je jedan važan zaključak istraživanja da ono upozorava na to da bi vlade diljem svijeta trebale prihvatiti postupke i stvoriti temelje koji će ohrabriti i dodatno ubrzati kretanje prema učinkovitim i sigurnim oblicima elektroničkog plaćanja - objašnjava Zandi.
Upotreba kartica na tržištima u razvoju povećava njihov BDP za 0,8 posto, a taj je postotak na razvijenim tržištima oko 0,3 posto. To je očekivana razlika jer je na tržištima u razvoju veći i ulazak kartica. Naprimjer, povećanje BDP-a zahvaljujući elektroničkom plaćanju u Velikoj Britaniji jest 68 milijardi američkih dolara, Mađarskoj 9,1 milijardu, Italiji 11,4 milijarde, Njemačkoj 16,1 milijarda, a u Francuskoj 52,7 milijardi te Češkoj 1,6 milijardi dolara.Tako veća upotreba kreditnih i debitnih kartica potiče gospodarsku aktivnost jer smanjuje troškove transakcija i unapređuje učinkovitost razmjene robe i usluga. Upotreba takozvane plastike pomaže potrošačima da donesu najbolje odluke jer im jamči siguran i brz pristup novcu, bilo u obliku depozita ili kreditnih kartica. Pogodnosti za trgovce također su velike zbog manje upotrebe gotovine i čekova u sustavu, što uklanja opterećenje i rizik koji onosi poslovanje i čuvanje gotovine. Osim toga, velik rast elektroničke trgovine i plaćanje mobilnim telefonima bili bi nemogući bez globalnih platnih sustava koji omogućuju sigurne i jednostavne transakcije koje jamče naplatu trgovcima.
Nadalje, središnje banke oslobođene su od odgovornosti i troškova osiguranja valute, a za vlade je važno to što elektroničko poslovanje znatno smanjuje sivu ekonomiju jer povećava transparentnost poslovanja. Moodyjevi analitičari našli su podatak da povećanje upotrebe kartica od jedan posto u analiziranih 56 zemalja potiče godišnji rast od 0,056 posto u potrošnji. Uzimajući u obzir stope rasta upotrebe kartica i učinke njihova ulaska na BDP, analitičari predviđaju znatno povećanje potrošnje od 0,25 posto i povećanje BDP-a od 0,16 posto.Premda je u posljednje četiri godine svjetski BDP rastao samo 1,8 posto na godinu, može se reći da bi se bez povećanja upotrebe kartica povećao za 1,6 posto. Rast broja kartica i njihove upotrebe ima jako utječe na globalnu ekonomiju ublažavajući one čimbenike koji bi dodatno usporili njezin oporavak od recesije.- Kad je riječ o Hrvatskoj, optimističnismo i očekujemo rast bezgotovinskog plaćanja na tom tržištu - tvrdi Gorana Perišić Kranjčec, Visina regionalna menadžerica za Hrvatsku.Stanje zadovoljava kad se usporedi broj stanovnika i izdanih kartica, kojih je prema posljednjim HNB-ovim podacima oko 8,7 milijuna. Mnogo transakcija na POS-terminalima diljem zemlje potvrđuje da se njima plaćaju različite stvari i da su građani svjesni prednosti elektroničkog plaćanja. Istraživanje agencije Moody’s pokazalo je da upotreba kartica izravno utječe na ekonomski rast, povećava učinkovitost i sigurnost te jača borbu sa sivom ekonomijom. Hrvatska nije iznimka, pa tako selidba s gotovinskog plaćanja na elektroničko jača domaće gospodarstvo.
A kako Hrvatska konkretno stoji kad je riječ o Hrvatima inače toliko dragom ‘peglanju plastike’? Prema podacima koje je HGK-ov Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije prikupio od banaka i kartičnih kuća, na kraju rujna prošle godine u Lijepoj Našoj prezaduženoj bilo je 8,594.527 debitnih i kreditnih kartica. U odnosu na kraj rujna godinu prije ukupan je broj kartica prvi put otkako je plastike i Kroacije bio manji za 8,6 posto, što je ponajprije posljedica redovitoga čišćenja kartičnog portfelja od neaktivnih kartica, odnosno povlačenja neaktivnih iz upotrebe. Udio čip-kartica u ukupnom broju kartica jest 89 posto, što dodatno podiže razinu sigurnosti u kartičnom poslovanju i sprečavanju prijevara s karticama. Usporedbe radi, sredinom 2005. njihov je udio bio samo 6,1 posto. Od tada je rast broja čip-kartica veći od stope rasta ukupnog broja kartica.Od ukupnog broja kartica u Hrvata pak 88 su posto debitne i kreditne kartice banaka (28 posto), od kojih su 47 posto Mastercardove, a 41 posto Visine. Preostalih 12 posto kreditne su kartice dviju kartičnih kuća. U segmentu kreditnih kartica pak od ukupnog broja (1,870.375 kreditnih kartica) 46,4 posto kreditne su bankovne kartice, a 53,6 posto kreditne kartice kartičnih kuća.Kartične su transakcije u prvih devet mjeseci prošle godine, bilo da su izvršene u zemlji bilo inozemstvu karticama koje su izdale hrvatske banke i kartične kuće, vrijedile 84,7 milijardi kuna, što je bilo za 2,5 posto više nego u istom razdoblju godinu prije. Broj kartičnih transakcija bio je 216,3 milijuna, što je bilo za 4,2 posto više nego u prvih devet mjeseci 2011. godine. U isto vrijeme vrijednost transakcija stranaca u Hrvatskoj bila je 13,5 milijardi kuna (17 posto više nego u istom razdoblju prošle godine), a broj transkacija stranaca 18,6 milijuna (16 psoto više nego u istom razdoblju prošle godine).
Potkraj rujna prošle godine u Hrvatskoj je bilo 4088 bankomata, od kojih su čak 99,7 posto oni s čip-tehnologijom. U odnosu na isto razdoblje prošle godine bilo ih je više za 4,2 posto. Od ukupnog broja bankomata 69 posto postavljeno je izvan banaka, a ostali su u njih, s time da je 30 posto potonjih klijentima dostupno 24 sata na dan. Od ukupnog broja bankomata 93,7 su posto oni za isplatu, a ostatak za uplatu i isplatu. Na različitim prodajnim mjestima na kraju rujna protekle godine u Hrvatskoj je bilo instalirano više 93 tisuće EFT POS-terminala.Ukratko, kartica je u Hrvata manje nego prije. Bez obzira na čišćenje bankovnih portfelja dogodilo se i zasićenje (svaki Hrvat ima više od dvije kartice), a i kriza je očito učinila svoje. Nakon jedanaest godina rasta i sveudilj ‘peglanja’ kartica (čemu poprilično pridonose prekoračenja minusa na tekućim računima), od kojih je rekordna bila 2001., kad je godišnji rast bio veći od 70 posto, čini se da se magična ‘plastika’ više ne pušta tako lako u vazda gladne ralje POS-terminala. Usput, poprilično financijski zapuštena nacija počela je shvaćati da, bez obzira na to što se iz džepa ne vadi ‘keš’, nego tamo nekakva plastika, potonja transakcija uvijek, ali baš uvijek, dođe na naplatu.