Aktualno Hrvatska

Krištof o usporavanju BDP-a: Industrija je podbacila

Marko Krištof; Foto: Dražen Lapić/Lider

Ravnatelj Državnog zavoda za statistiku (DZS) Marko Krištof izvijestio je u srijedu kako je rast hrvatskog gospodarstva u četvrtom tromjesečju prošle godine po prvi puta nakon nekog vremena bio niži od prosjeka Europske unije.

Prema sezonski prilagođenim podacima, hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) je u proteklom kvartalu u odnosu na četvrto tromjesečje 2016. porastao za 2,2 posto, dok je prosječni rast na razini EU iznosio 2,6 posto.

>>>Znatno usporavanje BDP-a u posljednjem kvartalu 2017.

Na kvartalnoj je razini, pak, s rastom od 0,1 posto, hrvatsko gospodarstvo zabilježilo najsporiji rast od svih zemalja članica, pri čemu je prosječni rast u EU u posljednjem lanjskom kvartalu iznosio 0,6 posto.

“To je na neki način i za očekivati zbog velikog sezonskog utjecaja i činjenice da je industrija nešto podbacila u četvrtom tromjesečju”, kazao je Krištof.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu prvu procjenu prema kojoj je, prema originalnim podacima, BDP u posljednjem lanjskom kvartalu porastao 2 posto u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije.

>>>Krištof: Hrvatska ostvarila najniži deficit u povijesti mjerenja

To je već 14. tromjesečje zaredom kako BDP raste, ali sporije nego u prethodnom, kada je gospodarstvo ojačalo 3,3 posto, a ujedno i najsporiji rast od drugog tromjesečja 2015. godine, kada je rast iznosio 1,9 posto.

U cijeloj 2017. godini hrvatsko gospodarstvo poraslo je 2,8 posto, sporije u odnosu na 3,2-postotni rast u 2016. i manje od očekivanja.

Najveće smanjenje u poljoprivredi

Najveće smanjenje stope rasta u posljednjem lanjskom kvartalu zabilježeno je u djelatnosti poljoprivrede, u kojoj je pad na godišnjoj razini iznosio pet posto, prvenstveno uslijed suše. Također, smanjen je i obujam u djelatnosti industrije, koja je zajedno s rudarstvom, vađenjem i energijom zabilježila pad od 0,2 posto, kazao je ravnatelj DZS-a.

Kako je pojasnio Krištof, u četvrtom tromjesečju struktura gospodarstva je značajno različita od one u drugim tromjesečjima. Naime, udio industrije u ukupnom BDP-u je veći, iz razloga jer djelatnosti koje su sezonskog karaktera imaju manji obujam, pa tako smanjenje obujma u industriji ima veći utjecaj na ukupni BDP.

>>>Miodrag Šajatović: Hrvatska nema plan ni za dobra vremena, a kamoli za novu krizu

A industrijska je proizvodnja u posljednja dva mjeseca prošle godine pala. Pad industrije dva mjeseca zaredom nije zabilježen još od polovice 2014. godine. Zbog toga je industrijska proizvodnja u posljednjem lanjskom tromjesečju stagnirala na godišnjoj razini, dok je u prethodnom kvartalu porasla za 2,9 posto.

Do smanjenja u industriji, kazao je Krištof, došlo je uslijed manje proizvodnje u djelatnosti proizvodnje metalnih proizvoda, što se prvenstveno odnosi na brodogradnju i metalne konstrukcije, no također i u djelatnosti proizvodnje namještaja.

>>>Industrijska proizvodnja pala drugi mjesec zaredom, za neočekivanih 2,5 posto

“Imamo vrlo stabilne stope rasta i potrošnje, plaća, zaposlenosti, no utjecaj turizma je stvarno velik. U četvrtom tromjesečju kad nema turizma, čim nekoliko djelatnosti slabije proizvodi, stope rasta nisu na onim razinama koje su bile ranije”, objasnio je Krištof.

Najveći doprinos rast potrošnja

Ugostiteljstvo, turizam, smještaj, trgovina i prijevoz na godišnjoj su razini zabilježili rast od 3,8 posto, pri čemu je ugostiteljstvo raslo čak pet posto, no ono u četvrtom tromjesečju u strukturi čini tek manji dio dodane vrijednosti, pa nije moglo preokrenuti trend i povući cijelu djelatnost, kazao je Krištof.

>>>Bloomberg: Bank of England najgora središnja banka u prognoziranju

Prema komponentama, najveći pozitivni doprinos BDP-u u četvrtom lanjskom tromjesečju ostvaren je rastom izdataka za konačnu potrošnju kućanstava. Doprinos domaće potražnje bio je pozitivan, dok je doprinos inozemne potražnje bio negativan.

Komentari