18. kolovoz 2016.

Lalovac i Ćorić složni: Privatni partneri moraju biti uključeni u upravljanje državnom imovinom

Fiskalna konsolidacija  je top tema kako u Hrvatskoj tako i u Europskoj Uniji, a Hrvatska mora uvesti primarni suficit kako bi se stabilizirale javne financije. Pri tome ogromni je problem velikog udjela kamata u BDP-u. Rečeno je to na prvom u nizu okruglih stolova koji su organizirali Hrvatska udruga poslodavaca i izdavač Hanza media pod nazivom ‘‘Fiskalna konsolidacija, javni dug i upravljanje državnom imovinom‘‘.

Na okruglom stolu sudjelovali su predstavnici HUP-a Velimir Šonje, Arhivanalitika i Hrvoje Zgombić, Zgombić i partneri d.o.o., te predstavnici političkih opcija Tomislav Ćorić iz HDZ-a i Boris Lalovac iz Narodne koalicije.

Ćorić je naglasio da su stabiliziranje javnih financija uz gospodarski rast spasili Hrvatsku od pada kreditnog rejtinga koji ne smije ostati na ovoj razini već se treba povećati, a napori učinjeni za smanjenje deficita tokom 2015. i 2016. godine trebaju nastaviti, uz to da novac treba racionalnije trošiti čime će problem javnih financija prestati biti toliko potenciran.

- Ne smijemo, međutim, ostati na ovoj razini kreditnog rejtinga. Moramo učiniti sve da se on poveća, a to zahtijeva stabilne javne financije i gospodarski rast, izjavio je Ćorić.

Ćorić i Lalovac iznijeli su stajališta svojih političkih opcija vezana uz stabilizaciju javnih financija kao preduvjet dizanja državnog rejtinga, sređivanje zemljišnih knjiga kao preduvjet uvođenja poreza na nekretnine, te slična stajališta o rješavanju pitanja nekretnina u državnom vlasništvu. Također složili su se da Brexit neće imati utjecaja na ubrzano uvođenje eura, već da je dugo razdoblje pred Hrvatskom prije ulaska u eurozonu, koje se neće dogoditi prije 2021. prema Lalovcu, odnosno idućih sedam osam godina kako tvrdi Ćorić.

Jedna od glavnih tema bilo je porez na nekretnine za čije se uvođenje u svom predizbornom programu zalaže HDZ. Ćorić je rekao da do toga neće doći dok se ne srede zemljišne knjige, što je velik posao koji će njegova stranka nastojati riješiti u predstojećem mandatu ukoliko dobije izbore.

Stavovi HDZ-a su da bi se komunalna naknada modificirala u porez na nekretnine u narednom razdoblju.  Objasnio je da bi opterećenje za najveći dio pojedinaca ostao isti, oni koji imaju jednu nekretninu bili bi izuzeti od plaćanja takvog poreza, dok bi pojedinci s većim brojem nekretnina snosili veće porezno opterećenje. Naglasio je da se oko toga ne bi smjela stvarati panika te da se tim ne ide na štetu većini građana koji žive u svojoj nekretnini, već bi bili terećeni vlasnici više nekretnina koje su utočište za kapital jer je na taj način izbjegnuto plaćanje drugih oblika poreza.

- Predstoji nam sređivanje zemljišnih knjiga, a komunalna bi se naknada modificirala prelaskom u porez na nekretnine, s tim da će opterećenje za najveći dio stanovništva ostati isto, kazao je Ćorić.

S druge strane, Lalovac je upozorio kako je uvođenje takvog poreza zahtjevan posao jer je nemoguće brzo uskladiti katastar, a jedan mandat je prekratak period za riješavanje brojnih tehničkih pretpostavki poput sređivanja zemljišnih knjiga.

- U slijedećem mandatu od naše strane neće biti uvođenja ovog poreza, ne zato što mislimo da to u budućnosti neće biti potrebno već se brojne tehničke pretpostavke poput katastra preko noći ne mogu riješiti, istaknuo je Lalovac i naglasio da ovaj porez ne smije dodatno teretiti građane se najprije trebaju riješiti tehničke stvari a tek onda tražiti riješenje ovog pitanja.

Zbog nesređenih zemljišnih knjiga Hrvatska, po nekim proračunima, godišnje gubi od pet do deset milijardi kuna, rečeno okruglom stolu.

Upravljanje državnom imovinom i njezino stavljanje u funkciju, odnosno privatizacija, goruća je tema u medijima već mjesecima. Unatoč nekim razlikama, i Lalovac i Ćorić se slažu da privatni partneri trebaju biti uključeni, ali da dio poduzeća od strateškog značaja u kojima država ima većinski udio treba ostati u vlasništvu države, što se odnosi između ostalog na šume, ceste i vode.

Ćorić veliki potencijal vidi u napuštenim vojnim objektima, a poljoprivredna zemljišta trebalo bi dati na upravljanje lokalnim jedinicama. Lalovac se po tom pitanju složio sa Ćorićem, dodavši kako je problem i u tome što postoji velik broj objekata koji su u vlasništvu lokalnih uprava.

- Mislim da ćemo se svi skupa složiti kako je država u proteklih 25 godina bila loš gospodar, naveo je Lalovac.

Vezano uz obećane izmjene poreza, Ćorić je najavio da bi HDZ prve promjene uveo početkom 2017., a stopa PDV-a bi se mijenjala u 2018. godini. Poduzetnicima je itekako važan porez na dobit za koji se sve političke opcije slažu da treba smanjiti.

Ćorić je objasnio da HDZ planira kreirati platformu unutar koje će smanjiti porez na dobit sa 20 na 18 posto, a za određene skupine sa 20 na 12 posto jer u ovom trenutku Hrvatska ima najveći porez na dobit u odnosu na susjedne države. Smanjenjem poreza na dobit, istaknuo je, poduzetnicima se šalje jasan signal da dio svoje dobiti potroše na nešto drugo, HDZ se nada u reinvestiranje.

Rasterećenjem dijela poreza na dohodak, nadalje, ide se na dizanje životnog standarda građana. U HDZ-u su svjesni i da stopa PDV od 25 posto se mora smanjiti, no Ćorić je ustvrdio da svako smanjenje PDV-a za jedan postotni bod znači i smanjenje proračunskih prihoda za otprilike 1,5 milijardi kuna.

Lalovac je objasnio da SDP za sad nebi dirao opću stopu PDV-a, već bi naglasak stavili na porezno rasterećenje rada. Konkretno povećali bi  neoporezivi dio dohotka koji bi iznosio 3.000kn umjesto sadašnjih 2.600, te izmijenili porezne razrede tako da bi najveći dio građana plaćao manji porez čime bi se povećala osobna potrošnja, a time i BDP.

Naglasio je i da je povećanje poreza s 22 na 25% bilo uzrokovano krizom zbog stabilizacije javnih financija.

- Ljudi koji se nalaze u poreznom razredu od 40 posto uglavnom su visoko obrazovani mladi ljudi, zaposleni u izvozno orijentiranim industrijama. Moramo poraditi na tome da mladi ljudi ne odlaze zbog tog, po meni, kaznenog poreza, i jer ne nudimo uslugu kvalitete javne uprave za tih 40 posto, rekao je predstavnik SDP-a Lalovac.

Zgombić je upozorio da su porezi uništili Slavoniju, također su uništili i obrtnike jer smatra da jedan obrtnik može zarađivati osim ako nije na crno, a svaki postotni poen povećanja direktnog poreza srozava ekonomiju.

- Politika je ključna, ovo su prvi izbori da je fokus na prihodima umjesto na rashodima, naglasio je Šonje.

HUP je partner projekta ‘‘Prava pitanja‘‘ u okviru kojega će se održati četiri okrugla stola uoči nadolazećih izbora, te završna konferencija na kojima će poslodavci i predstavnici političkih stranaka razgovarati o mogućim rješenjima ključnih problema koji ograničavaju gospodarski rast.