17. travanj 2015.

Lalovac: Imamo povijesno niski euribor, a nemamo povijesno niske rate

Ministar financija Boris Lalovac izjavio je u petak kako ga je nedavni istup guvernera HNB-a Borisa Vujčića iznenadio i kako je posao guvernera da djeluje, ne samo upozorava, prozvao je banke zbog neosjetljivosti i visokih kamatnih stopa, a istaknuo je kako se pripremaju dodatne mjere za Europsku komisiju s kojima će se izići u utorak.

"Posao guvernera je da djeluje, a ne samo upozorava", kazao je Lalovac koji je u intervjuu za Media servis odgovarao i na pitanje o najavama guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Borisa Vujčića da bi rate kredita u eurima mogle rasti.

Vujčić je nedavno upozorio da bi rate kredita u eurima u budućnosti mogle rasti s obzirom na riskantnost vezivanja kamatnih stopa kredita uz euribor ili libor.

Na upit da bi rate kredita u eurima mogle biti više za 2.000 kuna, ako se euribor sa sadašnjih 0,2 posto popne na 5 posto, ministar financija je odgovorio protupitanjem: "Zašto se nije smanjila rata za 2.000 kuna, od 2008. onome tko je tada uzimao kredite, ako je euribor tada bio 5 posto, a sada je 0,16 posto? Zašto mu se nije smanjila? E to trebate pitati poslovne banke", rekao je Lalovac.

Uz temeljno pitanje zašto se rate nisu smanjile, ministar financija pita i koja je tu odgovornost cjelokupnog financijskog sustava da nije reagirao.

"Jer građani su u krizi i normalno je, ako je kriza, da i građanima i poduzećima budu niže kamatne stope jer je euribor niži. E sada mi na to trebaju odgovoriti i monetarna vlast i poslovne banke - zašto do toga nije došlo nego su kamate ostale na vrlo visokim razinama", rekao je Lalovac, ustvrdivši da "imamo povijesno niski euribor, a mi nemamo povijesno niske rate".

Na pitanje nije li posao guvernera koji upozorava na mogućnost povećanja rata u eurima i da djeluje, Lalovac kratko odgovara: "Apsolutno".

Uz napomenu kako svaki dan komuniciraju, Lalovac je priznao i da je ostao iznenađen da na takav način guverener upozorava Vladu, a zna se tko upravlja bankarskim sektorom i financijskim sustavom.

Vlada će cijelo vrijeme inzistirati na transparentnosti, ističe Lalovac, koji ne shvaća ponašanje bankarskog sektora nakon šet godina recesije i krize.

"Postavlja se jedno pitanje - imamo šest godina recesije, šet godina krize, pod visokim kamatama i dugovima grca država, grcaju poduzeća i građani. Samo postoji jedan sektor izvan svega toga, kao da živi na Marsu. I imaju ogromne profite, dobro im je i oni kažu - nema nikakvih problema", rekao je Lalovac poručujući kako svi moramo stati na jednu stranu, kako moraju pomoći i građanima i poduzećima. U konačnici, na taj način, pomažu i državi, kazao je Lalovac, koji smatra da će pomoći jedino ako i građane i poduzeća financiraju kamatama po kojima financiraju građane u Italiji ili Austriji.

"Sad će oni tu reći da je to premija rizika zemlje, itd, itd. Ali temeljno je da građanin Hrvatske mora biti ravnopravan s onima u Austriji, Italiji, Njemačkoj, bez obzira kakav je rizik države jer su vam građani najniži rizik. Oni prebacuju rizik države na teret građana, znači građani uredno vraćaju svoje rate i oni su najuredniji platiše. I zato bi trebali imati kamatne stope kao što imaju građani u drugim zemljama", smatra Lalovac.

Ministar financija, komentirajući neke ocjene da HNB, banke ali i Vlada peru ruke od cijele te situacije, poručuje kako Vlada sigurno ne pere ruke.

"Ovo je jedina Vlada u 25 godina koja je intervenirala dvjema administrativnim mjerama da bi zaštitila svoje građane. Možemo se mi ljutiti ili ne ljutiti, svađati, ali zakonski nijedna Vlada do sada, a znate da su 2011. bili pregovori s HDZ-ovom Vladom, nije ništa učinila, nego su rekli - to je tržišni mehanizam. Mi smo rekli - nema tržišnog mehanizma kada su građani ekstremno ugroženi", kazao je.

Lalovac kaže i kako sigurno može obećati, pogotovo ako ostane ova Vlada, da će zaštititi svoje građane ako dođe do povećanja euribora. "Znači nije potrebna nikakva panika, ono što su najavljivali, i Vlada za to mora imati instrument, ako se takav veliki poremećaj na tržištu dogodi, da djeluje".

Na upit u kojoj bi valuti digao stambeni kredit da ga sada diže, ministar financija je odgovorio kako je to svakako kuna, ali ne po kamatnoj stopi od 6-7 posto u uvjetima vrlo niske inflacije.

"I da tu postoji inflacija, onda nije problem jer je kamata nešto veća. Ako nema inflacije, vi ne možete dati kamatu veću od tri posto. I mislim da bi tu kunska kamatna stopa trebala biti maksimalno tri posto. Uz ovu nisku inflaciju od 1-2 posto", kazao je.

Ministar financija s ministrima priprema i dodatne mjere za Europsku komisiju s kojima će izaći u utorak, a zbog toga je otkazao i put na godišnju skupštinu MMF-a i Svjetske banke.

Europska komisija traži dodatne mjere u visini 0,4 posto BDP-a, a kako jučerašnje povećanje trošarina na derivate i cigarete nosi oko 0,15 posto BDP-a, traži se dodatnih 0,25 posto, a na pitanje u koji sektor bi mogli ući, Lalovac odgovara - u sve.

"Svi će morati participirati, ne samo centralni proračun nego i izvanproračunski korisnici, javna poduzeća, budući da sad to sve ulazi u opću državu i svi će morati ravnomjerno nositi jedan dio tog tereta", rekao je Lalovac, dodajući kako će se uzeti i dio dobiti javnih poduzeća.

No, dodaje da Komisija nije priznala sav taj dio dobiti kao strukturnu mjeru te da prvenstveno traže mjere na rashodovnoj strani proračuna.

"Ono što ćemo pokušati napraviti jest tehnički smanjiti određene limite, a za rebalans ćemo to pustiti u proceduru pa ćemo vidjeti kada će se odlučiti za rebalans. Ali tehnički, možemo unutar riznice zaključati određene pozicije da se ne može potrošiti više od te pozicije", rekao je Lalovac, odgovarajući na upit hoće li biti rebalansa proračuna do ljeta.