Odustajanjem od poreza na nekretnine, koji bi godišnje proračunu donosio oko 500 milijuna kuna, Vlada bi zaštitila interese najbogatijih građana bez da je našla rješenje kako nadoknaditi veliki godišnji deficit, koji samo u mirovinskom sustavu iznosi 17,5 milijardi kuna
Linić, koji se kao ministar zalagao za oporezivanje nekretnina, kazao je da je projekt poreza na nekretnine bio dobro pripremljen i da je bilo dovoljno vremena, konkretno tri godine, da se uvede.
"Zahtjev Vlade odnosno premijera nije bio mali, tražilo se da građanima koji žive u svojim nekretninama porez ne bude viši od iznosa aktualne komunalne naknade. I to smo ostvarili. Isto smo napravili i sa gospodarstvenicima. Porezi bi, s druge strane, rasli samo onima koji imaju tri, četiri, pet i više nekretnina, a koje nisu u funkciji, te gospodarstvenicima koji su zatvorili pogone, otpustili radnike, imaju ogromne hale, prostore i zemljišta, a ne stavljaju ih u funkciju. Njima bi porezi rasli i do deset puta u odnosu na sadašnje izdatke. Poruka je bila vrlo jasna – uzet će se bogatima, onima koji špekulativno drže nekretnine i ne stavljaju ih u funkciju", kazao je Linić.
Smatra da teret poreznog opterećenja treba prebaciti na bogatije građane, a da se uvođenjem poreza na nekretnine trebala smanjiti stopa zdravstvenog osiguranja, uz istovremeno povećanje stope mirovinskog osiguranja.
"Premijer Zoran Milanović je očito liberal koji štiti imovinu bogatih, a ne ono što je trebala bit poruka SDP-a", ističe Linić.
Prema njegovim riječima, porez na nekretnine bi u prve dvije godine provođenja, 2016. i 2017. državnom proračunu donio po pola milijarde kuna, jer se, navodi Linić, pazilo na građane i njihove prihode. Za njega je i dalje najveći problem države godišnji deficit mirovinskog sustava od 17,5 milijardi kuna, a to se barem jednim dijelom moglo pokriti iz poreza na nekretnine, kao što to rade u Europi.
"I dalje ćemo imat visoke bruto plaće i deficit u mirovinskom sustavu i zbog toga ćemo i dalje bit nekonkurentni na europskom tržištu", zaključio je Linić.
Pojedini mediji su u četvrtak objavili, pozivajući se na izvore iz Banskih dvora, da do uvođenja poreza na imovinu iduće godine ipak neće doći, iako je to jedna od mjera iz predizbornog plana Kukuriku koalicije te u Programu konvergencije i drugim dokumentima koje je Vlada lani uputila Europskoj komisiji.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić izjavio je novinarima u četvrtak da će se eventualno odustajanje ili ne odustajanje od uvođenja poreza na nekretnine od 2016. godine razmotriti u sklopu predstojećih razgovora o reformama.