Na Jadranu i u Gradu Zagrebu u kolovozu je zabilježeno 3,7 milijuna dolazaka i 25 milijuna noćenja, što u odnosu na isti period prošle godine predstavlja rast od čak 7 posto u dolascima i 4 posto u noćenjima.
Bolje rezultati nego lani zabilježeni su i kumulativno te je od siječanj do kolovoza ostvareno 10,64 milijuna dolazaka ili 5 posto više te 62,1 milijuna noćenja ili 2 posto više, pokazuju podaci sustava turističkih zajednica koje je danas predstavio ministar turizma Darko Lorencin na konferenciji za medije u Zadru.
Kolovoz je svim županijama, osim Kvarnera koji je u noćenjima na razini prošle godine, donio značajan rast turističkog prometa, pa je tako primjerice Splitsko-dalmatinska županija zabilježila gotovo 717 tisuća dolazaka (+13 posto) i 4,7 milijuna noćenja (+8,3 posto), Zadarska županija 473 tisuće noćenja (9,5 posto) i 3,7 milijuna noćenja (+6,5 posto), Dubrovačko-neretvanska županija 337 tisuća dolazaka (+10 posto) i 1,85 milijuna noćenja (+5 posto), te Grad Zagreb 111 tisuća dolazaka (+13,5 posto) i 181 tisuću noćenja (+20 posto). Trećina od ukupnog turističkog prometa ostvarena je u Istarskoj županiji – 941 tisuća dolazaka i 7,5 milijuna noćenja (+4 posto u dolascima i u noćenjima).
- Unatoč nepovoljnim vremenskim prilikama, kolovoz je više nego nadoknadio zaostatak te bio iznimno jak. Nastavak pozitivnog trenda očekujemo i u posezoni jer se najave, posebno za rujan, ostvaruju prema planu. Osim dalmatinskih županija, posebno dobar rezultat bilježe Ličko-senjska i Istarska županija te Grad Zagreb. Njemačko tržište je ove godine zbog praznika reagiralo nešto kasnije, ali istovremeno u većem broju nego lani, pa je tako kolovoz donio snažan rast dolazaka njemačkih turista. S obzirom da praznici u Njemačkoj još uvijek traju, dobri rezultati nastavit će se i u rujnu - izjavio je ministar Lorencin.
Gotovo sva najvažnija emitivna tržišta, ostvarila su više rast turističkog prometa dolazaka, pa je tako primjerice iz Njemačke zabilježeno 730 tisuća dolazaka (+12 posto) i 6 milijuna noćenja (+8 posto), Slovenije 287 tisuća dolazaka (+2,6 posto) i 2,5 milijuna noćenja (+4 posto), Austrije 278 tisuće dolazaka (+5 posto) i 1,7 milijuna noćenja (+3 posto), Češke 234 tisuće dolazaka (+2,5 posto) i 1,6 milijuna dolazaka (+1 posto). Snažne, dvoznamenkaste stope rasta noćenja ostvarene su primjerice iz Estonije (+35 posto), BiH (+25 posto), Irske i Španjolske (+16%) i Portugala (+12 posto) te iz udaljenih tržišta poput Koreje (+163 posto), Kine (+26 posto), SAD-a (+22 posto) i Australije (+19 posto).
U osam mjeseci 5 posto više dolazaka i 2 posto više noćenja
U prvih osam mjeseci 2014. godine, sve su županije, osim Kvarnera koji je na razini prošle godine, ostvarile rast dolazaka. Najbolji rezultati zabilježile su Splitsko-dalmatinska županija – 2 milijuna dolazaka (+10,4 posto) i 11,3 milijuna noćenja (+7 posto), Dubrovačko-neretvanska - 1,1 milijun dolazaka (+9 posto) i 5,2 milijuna noćenja (+4 posto) i Grad Zagreb – 592 tisuće dolazaka i 1 milijun noćenja (+11 posto u dolascima i noćenjima). Ukupno je Jadran kao regija u osam mjeseci imao 4,5 posto više dolazaka i 2 posto više noćenja nego lani.
Strani su turisti u osam mjeseci ostvarili rast od 5 posto u dolascima (9,6 milijuna) i 2 posto u noćenjima (56,6 milijuna). Najveći promet ostvarili su turisti iz Njemačke – 1,6 milijuna dolazaka (+2,4 posto) i 12,3 milijuna noćenja (+0,2 posto), Slovenije – 1,03 milijuna dolazaka (+1,4 posto) i 7 milijuna noćenja (+2,3 posto) i Austrije – 878 tisuća dolazaka (+6,4 posto) i 5 milijuna noćenja (+5 posto). Rast turističkog prometa zabilježili su i turisti sa ostalih najvažnijih emitivnih tržišta, iz Češke (+0,6 posto dolasci i +0,3 posto noćenja), Italije (+4 posto dolasci i +2 posto noćenja), Slovačke (+4 posto dolasci i +3,6 posto noćenja), Mađarske (+11 posto u dolascima i u noćenjima) i Velike Britanije (+10 posto dolasci i +9 posto noćenja). Turistički promet domaćih turista također je bio bolji nego lani te je zabilježeno 976 tisuća dolazaka (+1 posto) i 5,5 milijuna noćenja, što je oko 1 posto više nego 2013. godine.
- U prvih osam mjeseci Hrvatska bilježi pet posto vise dolazaka i 2,3 posto vise noćenja, a posebice veseli rast domaćih turista. Uz standardni proizvod - sunce i more, oživljavaju i drugi proizvodi kao što su kulturna baština i dr. Gledano po županijama, najveću stopu rasta ima Splitsko-dalmatinska županija koja se po apsolutnim brojkama nalazi na drugom mjestu, odmah iza Istre. Posebni uspjesi vezani su za austrijsko i talijansko tržište, koje se dobro oporavilo i ostvarilo rast, što je iznimno važno za sve destinacije. Također, dobar rezultat zabilježen je i sa slovenskog tržišta koje je rastom noćenja od 2,3 posto samo potvrdilo veliko povjerenje koje ima u Hrvatsku. Trebamo ustrajati kako bismo sinergijske efekte koje Hrvatska kao turistička destinacija ima, što bolje rasprostrli po cijelom teritoriju - zaključio je ministar Lorencin te dodao kako kontinuirani rast dolazaka u našu zemlju dokazuje da popularnost Hrvatske kao destinacije i kao brenda u svijetu raste.