Jedna od najvećih novina koje donose izmjene Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, čiji je prijedlog Vlada danas uputila u Sabor u drugo čitanje, jest da će radno vrijeme ugostitelja moći određivati lokalne samouprave, jer one zajedno sa svojim turističkim zajednicama, prema riječima resornog ministra, najbolje znaju kako treba regulirati radno vrijeme.
Izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, pojašnjavaju iz Ministarstva turizma, koje je predlagatelj izmjena, uvode se novine vezane uz pružanje usluga u ugostiteljskoj djelatnosti te se omogućuje ugostiteljima pružanje usluga smještaja u sobama, apartmanima, studio apartmanima i kućama za odmor, koji nisu samo poslovni već i stambeni prostori, a propisuje se i obveza da ugostitelj ili njegov zaposlenik imaju odgovarajući stupanj obrazovanja.
Privatnim iznajmljivačima, koji su podnijeli zahtjev za legalizaciju, omogućava se, pak, pružanje usluga u domaćinstvu i bez uvjeta dokazivanja da su vlasnici zemljišta. Nadalje, predviđeno je i osnivanje središnjeg registra za ugostiteljsku djelatnost i usluge u turizmu, kojim će biti obuhvaćeni svi ugostiteljski objekti, objekti u domaćinstvu i obiteljsko poljoprivredna gospodarstva u kojima se pružaju ugostiteljske usluge.
Ipak, kao ključnu promjenu ministar turizma Darko Lorencin izdvaja odredbu kojom se zakonom utvrđuje samo minimalno radno vrijeme ugostiteljskih objekata, dok se mogućnost njegovog produženja ostavlja jedinicama lokalne samouprave.
"To smo sada malo diverzificirali na način da smo definirali glavno i osnovno radno vrijeme, ali i dali jedinicama lokalne samouprave da dodatno reguliraju radno vrijeme, s obzirom na vrstu ugostiteljskih objekata i po dijelovima svog teritorija, jer potrebe su drugačije i nemoguće je radno vrijeme definirati iz jednog mjesta", izjavio je Lorencin nakon sjednice Vlade.
Podsjetio je da je i prema dosadašnjem zakonskom rješenju produženje radnog vremena bilo moguće, ali samo kao iznimka i na kraći rok, na tek nekoliko dana.
"Međutim, smatramo da s obzirom na vrstu turizma, vrstu turističkog proizvoda koji prevladava na određenom području i na to za što se neka destinacija specijalizira, jedinice lokalne samouprave zajedno sa svojim turističkim zajednicama najbolje znaju kada i kako treba regulirati radno vrijeme", kazao je Lorencin.
U saborsku je proceduru s današnje sjednice Vlade upućen i prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu, kojima se, uz ostalo, svim turističkim agencijama, a ne samo onima koje posluju putem interneta, omogućuje rad u stambenim prostorima te se, sukladno praksi ostalih zemalja Europske unije, ukida obveza ishođenja rješenja i uvodi samo obveza prijave početka poslovanja.
Turističkim se vodičima, pak, propisuje jedinstveni ispitni program za području cijele države, tako da mogu pružati usluge na svim turističkim cjelinama, a ne samo na području županija za koje su polagali ispit kao što je to bilo do sada.
Ujedno, novim se zakonskim odredbama, a u cilju dodatne zaštite i sigurnosti turista, detaljnije i jasnije definiraju posebni oblici turističke ponude, poput nautičkog, zdravstvenog, aktivnog i pustolovnog, kongresnog i poslovnog, i dr.
Ove će zakonske izmjene, drži Lorencin, turističkim djelatnicima uglavnom olakšati poslovanje, jer se postrožuju samo kriteriji kod pustolovnog turizma.
"Postrožili smo jedino kriterije kada je riječ o pružanju usluga pustolovnog turizma, gdje smo zbog sigurnosti turista i onih koji to obavljaju malo precizirali kriterije. Ta djelatnost i ta vrsta proizvoda postaje sve atraktivnija, sve učestalija, sve veći broj turista se njome bavi i pozorno pratimo što se tu zbiva", izjavio je Lorencin.
Novinari su ministar turizma zamolili i za komentar visokih cijena nekih ugostiteljskih usluga, poput cijene od 80-tak kuna za postavljanje stola u jednom dubrovačkom restoranu, na što je Lorencin odgovorio da je to stvar tržišta.
"To je tržište i nitko nikoga ne prisiljava da ide u taj objekt. Moj osobni stav je da turističke usluge sve u ugostiteljstvu trebaju poštovati jednu vrstu pristupačnosti. Jasno, tu postoji ekskluziva, tu postoji profit i profitabilnost, ali to regulira privatni sektor, odnosno tržište na kojem taj sektor funkcionira", kazao je.
I za "plitvički hamburger" je ponovio da također nitko nikoga ne prisiljava da jede hamburger s dvije fete kruha.
"To nije u standardu, ali eto, to je poseban, lički hamburger", našalio se Lorencin.