Hrvatska Poduzetnici Preporučeno

Lovrinčević o poreznoj reformi: Poduzetnicima je otvoren prostor, na njima je da ga iskoriste

Renomirani ekonomist Željko Lovrinčević, ujedno i jedan od kreatora danas predstavljene cjelovite porezne reforme u razgovoru za Lider komentira njene temeljne značajke.

– Riječ je o paketu poreznog rasterećenja s najvećim učinkom u sustavu poreza na dohodak koji je bio izrazito složen, s puno izuzeća, brojnim i različitim osobnim odbicima, posebnim područjima i nadalje. On je dakle bio probušen na mnogo mjesta i mnogo načina, a sada je bitno pojednostavljen. Uveden je koncept sintetičkog oporezivanja nesamostalnog i samostalnog rada, a za dohodak od imovine konačno plaćanje, što umanjuje neizvjesnost. Gledajući generalni učinak u sustavu, u principu se dohodak svima povećava, iako ovisno o statusu i modalitetima – primjerice broju članova ili djece u pojedinom kućanstvu. To se odnosi i na ljude s najmanjim dohocima jer je neoporezivi dio porastao na 3,800 kuna. Ovaj dio porezne reforme je dobar i nije dvojben jer se ukupno porezno opterećenje u Hrvatskoj smanjuje na 6,3 posto, time mi ulazimo u kategoriju zemalja s niskim efektivnim poreznim opterećenjem.

Prijedlozi sugeriraju socijalnu osviještenost, ministar je danas rekao da su oni, koliko mogu biti, usmjereni na demografsku obnovu.

– Mislim da se to, po meni, moglo riješiti kvalitetnije u dijelu povezanom s uzdržavanim članovima obitelji i tretmanom djece. Prijedlog i dalje zadržava različite, progresivne koeficijente za pojedini broj uzdržavane djece ili članova kućanstva s tom boljkom da on zapravo ne može pomoći siromašnim građanima koji imaju djecu. Riječ je osobama koje ne mogu iskoristiti porezni štit jer nemaju dohodaka. Ja mislim da je cijeli sustav, kad govorimo o dječjoj skrbi, u donjem dijelu trebao imati izjednačene koeficijente, a za pomoć demografskim kretanjima treba posegnuti za drugim instrumentima, odnosno kroz drugo ministarstvo zaduženo za dječji doplatak i pronatalitetni dodatak. Drugim riječima vi ne možete pomoći demografski segment osim na razinama koje počinju od 8 ili 9 tisuća kuna. Oni koji su niže jednostavno nemaju od čega odbiti i tu je moja najveća zamjerka. Ljudi s nižim primanjima jednostavno ne mogu imati koristi od porezne progresije temeljene na broju uzdržavane djece i članova. Mi bismo cijeli taj sustav trebali modelirati prema, uvjetno rečeno austrijskom modelu, dakle kroz sustav dječjih doplataka i dječje skrbi koji ne financira roditelje, već djecu. Nazovimo to financiranje djece per capita. Navedeno je po meni najslabija karika u izmjenama poreza na dohodak, ostalo je OK.

OK, što kažete na izmjene u porezu na dobit?

– U porezu na dobit je glavna intencija da se jedan dio poreznog tereta prebaci na nerezidente ili turiste, odnosno da se vrati tamo gdje je bio prije Linićevih eksperimenata sa stopama koje su pokazale da snižavanje stopa za ugostiteljstvo, pića i slično nije rezultiralo snižavanjem cijena. Ideja je da se dio novca i dohotka povuče iz tog segmenta da bi se mogla rasteretiti druga dva segmenta. Jedan su inputi za poljoprivredu u svrhu poticanja konkurentnosti, a drugi se odnosi na ublažavanje komunalnih i drugih izdataka za socijalno najugroženije. To je potrošnja struje, odvoz smeća i drugo što predstavlja velike izdatke za najsiromašnije. Cilj je da se njih rastereti i jednim dijelom ublaži utjecaj PDV-a, koji je jako regresivan za siromašne. Naravno, oko navedenog će biti još puno razgovora, jer svatko ima svoju lingvističku priču. Ipak, mi moramo znati, ukoliko ne prebacimo dio tereta prema turističkom sektoru, mi ne možemo postići faktično rasterećenje za hrvatske građane, poljoprivredu, energente i najsiromašnije. Taj regresivni učinak PDV je strašan, u ovim trenucima 20 posto najsiromašnijih u Hrvatskoj plaća veći PDV od najbogatijih turista.

Intencija reforme je proširiti osnovicu, smanjiti stope. Vidjet ćemo kako će izgledati konačni zakoni kad se usvoje. Treba imati na umu da za provedbu imamo kratko vrijeme i da u čitavom procesu ne treba biti praznog hoda.
Koje biste promjene naveli kao interesantne poduzetnicima?

– Ima dosta promjena u radu i organizaciji porezne uprave, primjerice otvara se mogućnost priznavanja jednog dijela nenaplaćenih potraživanja kao poreznih odbitaka. Ti su dijelovi interesantni poduzetnicima ali su relativno tehničkog karaktera i manje zanimljivi građanima. O tome će biti više riječi kad se puste detalji, ministar je predstavio tek malen dio, a to je veliko područje s jako puno promjena.

Kako komentirate izmjene u oporezivanju nekretnina?

– U sustavu poreza na promet nekretnina stopa se smanjuje s pet na četiri posto, ali se ukidaju olakšice za prvu nekretninu. Tu je nakana da se pokrene tržište nekretnina i olakša prenošenje vlasništva. Ja mislim da će ta stopa i dalje padati i da bi mogla iznositi oko dva posto. Kad uvodite porez na klasičnu imovinu, onda ga primjenjujete ili na posjedovanje ili transakciju. Ne možete oporezivati i jedno i drugo.

Reforma otvara i pitanje održivog financiranja lokalne samouprave. Ministar u posljednjim danima inzistira da će kompenzirati potencijalne gubitke u lokalnim proračunima.

– Lokalnoj samoupravi se nedvojbeno mora ostaviti dio prihoda koji imaju, a gubitci nadoknaditi kroz proračun. To dosad nije bio slučaj, i oni su uvijek izgubili. Jedinice bi se trebale financirati kroz porez na imovinu, to je njihov prirodni, izvorni, vlastiti prihod i on je zapravo jedino dugoročno rešenje za financiranje lokalne samouprave. Sve drugo podrazumijeva transfer novca.

Ide li ova reforma u smjeru fiskalne, odnosno interne devalvacije?

– Ona je, u principu, na tom tragu. Ona je prije svega usmjerena na smanjenje troškova za poduzetnike, vi sad nominalno možete imati rast plaće kroz smanjenje porezne presije. Za privatni sektor je otvoren i prostor kroz smanjenje jednog dijela troškova inputa, kroz niže stope za poljoprivredu i druge inpute. Sektor bi trebao osjetiti olakšanje po pitanju likvidnosti i troškova. Gledajući u cjelini, reforma privatnom sektoru ostavlja prostor da napravi novu, vlastitu kalkulaciju.

U teoriji dakle ima prostora za poticanje konkurentnijeg izvoza?

Trebalo bi biti tako, što će konkretno privatni sektor napraviti s tim prostorom je sada teško reći. Pitanje je hoće li to završiti u većim neto plaćama, većoj neto dobiti ili negdje između. To je stvar poslodavaca i posloprimaca, ali je prostor otvoren. Trošak rada je značajno smanjen, sa 7.5 na 6.3 posto, čime se otvara jedan postotni bod. Hoćete li vi to preliti u plaće, dobit, amortizaciju kao trošak za tehnološku obnovu, to su pitanja za svakog privatnog poduzetnika. Napokon, jedna od intencija izmjena je i bila da se otvori taj prostor za rast konkurentnosti.

Slušamo mnogo o prihodima, a malo o rashodima, je li reforma fiskalno održiva?

– Tu treba odgovoriti na brojna pitanja, tu su prije svega lokalna samouprava, dugoročna održivost tolikog broja jedinica. Ovo je samo prihodovna strana proračuna, to se može pokriti, ali rashodovnu stranu treba držati pod kontrolom. Pretpostavljam da za ovu godinu postoji namjera da se u rashodima zadržimo na nominalnim razinama iz prošle godine. Treba imati na umu da su ovo samo prijedlozi i da će sada krenuti lobiranje i telefonski pozivi. Političari imaju sklonost izbušiti nulte prijedloge, a ja se nadam da to u ovom navratu neće napraviti previše. Sustav poreza na dohodak i dobit je do sada bio jako, užasno izbušen s tim kompleksnim sustavom olakšica koje više nikom nisu bile jasne i na koncu ih je koristio samo jedan posto poduzetnika.

Komentari