07. travanj 2017.

Lovrinović: HNB je veći destabilizator gospodarstva i društva od Agrokora

U današnjoj stanci koju je zatražio u ime kluba zastupnika Promijenimo Hrvatsku zastupnik prof. dr. sc. Ivan Lovrinović upozorio je da vodstvo HNB-a ovih dana šalje sljedeće poruke javnosti: „Svi su sve znali – nitko ništa nije poduzimao“, „Mjenice Agrokora koje su bez pokrića nisu naš problem“, „Financijska stabilnost nije ugrožena“.

- Nevjerojatno je kako HNB ponovno odgovornost prebacuje na sve druge institucije, a oni se uopće ne osjećaju krivi, kao da nisu zaduženi za nadzor banaka, a to su i u slučaju franka već učinili. Gdje je kraj neodgovornosti i nesposobnosti HNB-a? Činjenice su sljedeće: Prvo, HNB je znao koliki je vanjski i unutrašnji dug Agrokora, drugo, znali su koliki je obujam emisije mjenica Agrokora i da zbog prezaduženosti dobar dio nema pokrića. Pevec je 2007.g. nastradao zbog 181 milijuna kuna mjenica bez pokrića, a ovdje se radi, kako se priča o milijardama. To za HNB nije opasno i ne predstavlja upad u monetarni sustav što u svim zemljama ima težinu agresije - kazao je Lovrinović.

>>>Udruga Lipa: Spašavanje Agrokora bit će na leđima poreznih obveznika

Objasnio je kako je emisija mjenica bez pokrića je siva zona, paralelna emisija novca, jer je riječ o emisiji novčanih supstituta koji igraju najvažniju funkciju novca - funkciju prometa.

>>>Bankari: Ako Hrvatska primjeni ‘lex Agrokor’ osigurat ćemo likvidnost

Lovrinović smatra da u svemu tome veliku odgovornost ima i regulator faktoring društava Hrvatska agencija za nadzor financijskih institucija (HANFA), a da HNB nije učinio ništa da poduećima i građanima osigura niske kamatne stope na kredite od 2008. do danas kao što su to činile središnje banke u ostalim zemljama EU, već su dopustili kamatarenje svih subjekata, čime su stotine tisuća građana i desetci tisuća poduzetnika gurnuti u dužničko ropstvo.

Pogubna kamatna politika HNB-a i banaka bila je važan uzrok sloma Agrokora

Dok su druge središnje banke od 2008. godine obarale kamatne stope na nulu ili blizu, HNB je svoju eskontnu stopu s 4,5 podigao na 9%. Zašto? Na tih 9% po zakonu se dodavalo još 5% za građane i 8% za poduzeća i tako se formirala zatezna kamatna stopa. Dakle, ako je građanin uzeo kredit uz 6% pa ga nije mogao vratiti jer je izgubio posao, na obračunati dug određivala mu se zatezna kaznena kamatna stopa od 14%, a za poduzeća čak 17%, upozorava Lovrinović.

Izvori destabilizacije

Upitao je treba li se onda čuditi da imamo 330 tisuća blokiranih? Dodao je i da zašto Vladi ne zvoni na uzbunu kada blokirane račune ima 8 posto građana Hrvatske ili čak 11 i pol posto radno sposobnog stanovništva. HNB je stvorio preduvjete za kamatarenje građana i poduzeća. Milijarde kuna su na temelju toga isisavane, povećavala se nelikvidnost u gospodarstvu a ovrhe su postale masovna pojava, upozorio je.

-Eto, jasno je gdje je jedan od ključnih izvora naše destabilizacije, kaže Lovrinović.

>>>Stečaj Konzuma dodijeljen sucu Kolakušiću

Rekao je da je Hrvatska narodna banka je institucija koju su svi do sada zaobilazili. Ona je žarište problema, veći problem od Agrokora, te da konačno treba promijeniti poziciju i funkcioniranje HNB-a.

Smatra i da ako Vladajući ne žele promijeniti način rada i odgovornost HNB-a, onda joj moramo barem promijeniti naziv. Ona nije niti hrvatska, niti narodna, niti banka.

Priopćenje u cijelosti možete pročitati na poveznici.