Sada nije optimalan trenutak za inicijalnu javnu ponudu dionica (IPO) HEP-a jer se iza svega najvjerojatnije kriju politički motivi, a takve se stvari i ne rade u (pred)izbornim godinama
Tako su ocijenili profesori sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ivan Lovrinović i Drago Jakovčević predstavljajući u ponedjeljak svoju analizu "Potreba dokapitalizacije HEP-a putem IPO-a" koju su napravili po narudžbi Radničkog vijeća HEP-a.
Lovrinović smatra kako zasad ne postoji niti jedan dobar razlog za dokapitalizaciju HEP-a putem inicijalne javne ponude. Po njegovim riječima, tvrtka ima veliku dobit i dobru financijsku poziciju, dok s druge strane nema novih projekata ili su samo djelomično definirani. Ukazao je na pesimistična kretanja na tržištu kapitala kao i na nisku razinu veleprodajnih cijena električne energije, što obeshrabruje nove investicije. Ne može se oteti dojmu da se iza prijedloga o IPO-u HEP-a kriju politički motivi pa prije svega predlaže završetak restrukturiranja HEP Grupe. S druge strane, ne skriva da bi inicijalna javna ponuda mogla bit dobar potez u cilju daljnjeg jačanja pozicije te kompanije, ali ne sada i ne pod političkim pritiskom.
Umjesto IPO-a, Lovrinović i Jakovčević HEP-u predlažu master plan, usuglašen sa energetskom politikom Europske unije, s vremenskim horizontom od minimalno deset godina koji će sadržavati prognozu ponude i potražnje na dugi rok.
Dragu Jakovčevića prije svega zanima zbog čega se ide za dodatnim kapitalom bez jasnih projekata, pogotovo jer je financijska pozicija HEP-a, grupe u stopostotnom državnom vlasništvu, iznimno stabilna. Lani su, naime, imali 2,5 milijardi kuna dobiti poslije oporezivanja, a sam HEP izuzetno je dobro kapitaliziran.
- Država kao vlasnik može dobro upravljati ako ima dobre menadžere, kazao je Jakovčević dodavši kako HEP i dalje drži 87 posto tržišta, što znači da mu nije naškodio dolazak uglavnom inozemnih opskrbljivača energije.
- Predlažemo da se odmah jednostrano odustane od daljnjih aktivnosti koje se odnose na IPO zbog sprječavanja curenja strateških informacija i poslovnih tajni kao i zbog značajnih troškova. Inicijalna javna ponuda ostaje kao moguća dobra opcija za dodatno restrukturiranje kako vlasništva tako i načina upravljanja HEP-om, ali u boljem makroekonomskom okruženju, rekao je Lovrinović dodavši kako HEP nije i ne smije bit stranačka kompanija, već strateška nacionalna kompanija čiji menadžment mora razmišljati dugoročno uz minimalne političke utjecaje.
Isto tako, po njegovim riječima, dobit HEP-a ne bi se smjela koristiti za krpanje državnog proračuna. Oba profesora smatraju kako bi privatizaciju HEP-a trebalo odrediti temeljem Zakona o privatizaciji HEP-a te da bi se istim zakonom trebalo definirati maksimalni dio za privatizaciju koji ne bi smio iznositi više od 25 posto.
- HEP ne smije postati nova INA budući da je HEP jedina preostala najveća i najkvalitetnija hrvatska državna kompanija, poručili su profesori u svojoj analizi naglasivši kako u Europi ima takvih kompanija koje su i dalje u sto postotnom državnom vlasništvu, poput švedskog Vattenfalla.