Unatoč rastu proračuna za 2017. ova godina bit će u znaku fiskalne konsolidacije. Naizgled kontradiktorni zadatak bit će lakše provediv uz rast BDP-a. Doduše, malo manji od ovogodišnjega, ali gospodarstvo je nakon biblijskih mršavih sedam godina ipak u fazi konjukcije. Hoćemo li doista lakše disati nakon Nove godine? Ne potpuno. Naime, ako se podvuče crta ispod analize glavnih domaćih ekonomista, osim lakšeg upravljanja javnim financijama ostaje nedorečena borba s reformama. Krenimo redom.
Dobro vrijeme za refinanciranje
Hrvoje Stojić, glavno ekonomsko pero Addiko banke, procjenjuje da će rast BDP-a biti sličan ovogodišnjem – oko 2,8 posto. – U tome je doprinos porezne reforme koja utječe na poboljšanje cjenovne konkurentnosti ekonomije. Pravosudno pojednostavnjenje čišćenja bilanci banaka od neprihodujućih kredita također pomaže srednjoročnom obaranju troška rizika kao jednog od glavnih razloga visoke cijene financiranja – kaže Stojić, dodajući da bi izlazak iz postupka prekomjernog deficita u kombinaciji s poboljšanjem kreditnog rejtinga za jedan stupanj pogodovao smanjenju kamatnog CDS spreada za 50 do 75 baznih bodova.
>>>Stojić: Povisujemo procjenu rasta BDP-a u 2016. godini na 2,7 posto
Zvonimir Savić, HGK-ov glavni analitičar, dodaje kako to što ove godine moramo refinancirati znatan dio svojih obveza neće ograničiti investicijski ciklus. Štoviše, dobro je što dospijeće obveza pada u vrijeme dok su kamatne stope niske i dok ima dovoljno investitora spremnih za kupnju hrvatskih vrijednosnih papira. – U 2017. dospijevaju dvije obveznice s iznimno visokom kamatnom stopom od 6,25 posto i jedna s kamatama od 4,75 posto, što nam daje priliku za refinanciranje uz upola manje troškove plaćanja kamata – precizira Savić.
Manja nezaposlenost
Uza sve to Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, dodaje da je ključni izazov za kreatore gospodarske politike motivacija političara i javnosti za provođenje reformi. Najava reformi ima, jedna je od njih i novi način upravljanja državnom imovinom. – Iskustvo nas je podučilo da, kad je riječ o prodaji ili davanju u koncesiju državne imovine, treba biti izrazito oprezan. Prihode od privatizacije trebalo bi usmjeriti u smanjenje javnog duga ili financiranje dugoročnih reformi poput reforme sustava obrazovanja – preporučuje Šantić.
rva dama analitike Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević procjenjuje da će se proračunski deficit, uza sve više rashode za kamate (od oko 11 milijardi kuna na godinu) te dospjele neplaćene obveze (posebno u zdravstvu), zadržati na oko tri posto BDP-a u 2017.
Prva dama analitike Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević procjenjuje da će se proračunski deficit, uza sve više rashode za kamate (od oko 11 milijardi kuna na godinu) te dospjele neplaćene obveze (posebno u zdravstvu), zadržati na oko tri posto BDP-a u 2017. – No s nastavkom racionalnije javne potrošnje i ostvarenjem projiciranog rasta, očekujemo promjenu kreditnih izgleda iz negativnih u stabilne, a za podizanje ocjene kreditnoga rejtinga nužno je osigurati strukturne pomake u srednjem roku – kaže Živković Matijević. Alen Kovač, direktor Ureda za ekonomska istraživanja Erste banke, misli da su zadržavanje trenutačnoga gospodarskog rasta i potvrda fiskalne discipline najvažniji izazovi u 2017. Zbog rasta gospodarstva očekuje se smanjenje stope nezaposlenosti (bit će na razini od 13 do 14 posto) u iduće dvije godine. – Problem niske stope aktivnosti i zaposlenosti neće se automatski riješiti samo zato što smo u uzlaznoj fazi ciklusa. To zahtijeva veće strukturne reforme i reforme tržišta rada, koje su u posljednje vrijeme ispale iz fokusa nositelja politike. Ako se zadrže pozitivni trendovi rasta gospodarstva i razina fiskalne odgovornosti, stopa rasta u 2017. bit će od 2,5 do tri posto – zaključuje Kovač.
Upravljanje imovinom
Ivana Jović, glavna ekonomistica PBZ-a, također očekuje zadržavanje slične stope rasta, od 2,7 do tri posto, i to na temelju jačanja osobne potrošnje, poreznoga rasterećenja i očekivanih pozitivnijih kretanja na tržištu rada, oporavka investicija dijelom i zbog boljeg iskorištavanja fondova Europske unije, ali i buđenja privatnih investicija, posebno u turističkom sektoru. – Iako će neki sektori poput turizma privući dodatna izravna strana ulaganja, za jačanje investicijske aktivnosti bit će potrebni znatno olakšanje uvjeta poslovanja, stabilnost i predvidljivost zakonodavnog i pravnog sektora te angažiranije upravljanje državnom imovinom. Koliko će upravljanje imovinom plodova donijeti već u 2017., ovisi o trenutačnom stupnju pripremljenosti pojedinih projekata, ali i o usklađenosti stajališta o tome što angažiraniji način upravljanja imovinom podrazumijeva – poručuje Jović. Živković Matijević dodaje da se najviše poticaja rastu očekuje od turističke sezone, osobne potrošnje te investicija, koje su od 2008. do 2014. izgubile više od 30 posto realne vrijednosti. Stoga očekuje rast stope bruto investicija.
>>>Rast BDP-a u trećem tromjesečju 2,9 posto, najbrži u 8 godina
Na to računa i Stojić, koji misli da porezna reforma uvelike utječe na poboljšanje cjenovne konkurentnosti gospodarstva, pa bi Hrvatska mogla računati s FDI-jem na razini od tri posto BDP-a. Međutim, Savić upozorava na to da je zasad izgledno samo to da će se realizirati porezna reforma koja će smanjiti porezno opterećenje poduzetnika i kućanstava te potaknuti potražnju, a sve drugo samo je načelno. – Treba imati na umu da smo trenutačno na poziciji druge najmanje razvijene članice EU, nakon Bugarske, a prema razvijenosti smo 17 posto ispod prosječne razine razvoja deset članica EU iz srednje i istočne Europe – kategoričan je Savić.
Na začelju ljestvica EU
Slično razmišlja Šantić. Prema većini najvažnijih pokazatelja, poput stupnja gospodarskog razvoja i stope zaposlenosti, na začelju smo. – Bez dugoročne strategije i hrabrosti Hrvatska će ostati na europskoj periferiji, a gospodarski će trendovi prije svega ovisiti o međunarodnom okružju, uz malu mogućnost primjene anticikličkih mjera monetarne i fiskalne politike u slučaju potrebe – veli Šantić. Zaključak? Od aktualne vlasti očekivalo se mnogo, hrabro, brzo i radikalno. Zasad izostaje potvrda za sva četiri epiteta.