Najnovija makroekonomska kretanja u Hrvatskoj su relativno pozitivna, ali i dalje postoje znatni negativni rizici te bi pogoršanje u vanjskom okružju ili kašnjenje u provedbi fiskalne i strukturne reforme moglo oslabiti povjerenje i nepovoljno utjecati na rast i stvaranje radnih mjesta
Tako stoji u izjavi Misije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) objavljenoj u srijedu, nakon posjeta Zagrebu.
- Ohrabruje poboljšanje makroekonomskih pokazatelja započeto krajem 2014. i opsežan program politika nove Vlade. Brza provedba strukturnih reforma bit će ključna za održavanje trajnog rasta i zaposlenosti te za smanjivanje ranjivosti i zaštitu od negativnih rizika, ističe u izjavi šef Misije Khaled Sakr.
U izjavi se ocjenjuje da je realni BDP u 2015. rastao za gotovo 2 posto, potaknut snažnim izvozom i djelomičnim oporavkom privatne potrošnje i javnih ulaganja. Službeno mjerena inflacija i dalje je blago negativna, ponajviše zbog pada cijena energije, a procjenjuje se da se višak na tekućem računu platne bilance povećao na gotovo 5 posto BDP-a, u usporedbi s oko 1 posto BDP-a u 2014., što velikim dijelom (2 postotna boda) treba pripisati jednokratnim učincima konverzije kredita u švicarskim francima, navode iz MMF-a. Iznose i preliminarne procjene prema kojima se manjak proračuna opće države (prema standardu ESA 2010) smanjio na oko 4 posto BDP-a, u usporedbi s 5,6 posto BDP-a u 2014. godini.
- To je rezultat cikličkog povećanja proračunskih prihoda i nekih konsolidacijskih mjera, poput poboljšane kontrole proračunske potrošnje i povećanja trošarina na gorivo i duhan, drže u MMF-u.
No, naglašavaju, "potrebna je daljnja fiskalna konsolidacija kako bi se smanjio velik javni dug, koju treba planirati tako da bude poticajna za rast u mjeri u kojoj je to moguće". S tim u vezi bilo bi važno ubrzati provedbu planova glede povećanja apsorbiranja sredstava iz strukturnih i Kohezijskog fonda EU-a, a treba poduzeti i mjere za smanjenje broja državnih i javnih agencija te razina javne vlasti, poboljšanje ciljanja socijalnih davanja te povećanje efikasnosti javnog sektora i javne uprave, ističe Misija MMF-a.
Za hrvatsku monetarnu politiku kažu da je i dalje usredotočena na očuvanje financijske stabilnosti te podsjećaju na nedavno uvedene repo operacije s dospijećem od četiri godine, koje bankama omogućuju dugoročno financiranje u kunama. Iz MMF-a ocjenjuju da bi to moglo pomoći poticanju kreditiranja u kunama te time pridonijeti postupnom smanjivanju euroizacije, ali ističu da bi strukturne reforme, uključujući olakšavanje oporavka bilanca privatnog sektora, pomogle da se trenutačno dobra likvidnost u bankovnom sustavu postupno transformira u održivo kreditiranje privatnog sektora.
Uz naglasak da je stabilnost bankarskog sektora sačuvana unatoč dugotrajnoj recesiji, iz MMF-a ocjenjuju da su hrvatske banke u prosjeku likvidne i dobro kapitalizirane, a bile su i profitabilne do 2015., kada im je zbog jednokratnih gubitaka uzrokovanih konverzijom kredita stanovništvu iz švicarskih franaka u euro dobit poprimila negativne vrijednosti. Postoje preliminarne naznake da se visok udio loših kredita u ukupnim kreditima počeo smanjivati jer se smanjio priljev novih loših kredita, a i banke su nastavile čistiti svoje bilance, ističe se u izjavi Misije.
- Unatoč tome što su najnovija makroekonomska kretanja relativno pozitivna, i dalje postoje znatni negativni rizici. Treba osobito istaknuti da bi pogoršanje u vanjskom okružju ili kašnjenje u provedbi fiskalne i strukturne reforme moglo oslabiti povjerenje i nepovoljno utjecati na rast i stvaranje radnih mjesta. Nasuprot tome, ubrzavanje provedbe reforma moglo bi dodatno potaknuti rast i konkurentnost, smanjiti ranjivosti i osloboditi velik neiskorišteni potencijal gospodarstva, zaključuje se u izjavi nakon završetka posjeta Misije MMF-a Hrvatskoj.
Misija MMF-a, na čelu s Khaledom Sakrom, boravila je u Zagrebu od 17. do 23. veljače i susrela se s ministrima financija, gospodarstva, uprave, rada i mirovinskog sustava te zdravlja, kao i s guvernerom Hrvatske narodne banke i drugim visokim dužnosnicima te predstavnicima civilnog društva i privatnog sektora.