Vlada je s današnje sjednice uputila u Sabor prijedlog zakona o kamatama, kojim bi se propisala maksimalna dopuštena stopa ugovornih kamata u ugovorima između poduzetnika od 12,35 posto, a kod građana 11,35 posto.
Ministar financija Slavko Linić istaknuo je da je to znatno manje od dosadašnjih gotovo 18 posto, koliko je bilo moguće obračunavati prema Zakonu o obveznim odnosima.
Dodaje da Vladinim prijedlogom nisu zadovoljni bankari, jer bi maksimalna dopuštena kamatna stopa po prekoračenju na tekućim računima bila 10,35 posto, a bila je 11 posto. No Vladi je, kaže Linić, prva briga zaštita građana.
Što se tiče najviše dopuštene stope zateznih kamata, predlaže se jedinstvena osnovica, odnosno referentna stopa te se u poduzetničkim odnosima na tu osnovicu dodaje 8 posto, a u ostalim odnosima 7 posto.
Time je zatezna kamatna stopa u poduzetničkim odnosima ujednačena s izračunom u Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama (ZFPPN) te u današnjim uvjetima iznosi 12,35 posto. Prema Zakonu o obveznim odnosima zatezna kamatna stopa je bila 15 posto.
Poduzetnici, prema Vladinu prijedlogu, između sebe mogu ugovoriti i drugačiju stopu zateznih kamata, ali ne višu od stope zakonskih zateznih kamata uvećanu za polovinu te stope. U ostalim ugovornim odnosima, stopa zateznih kamata iznosit će 11,35 posto dok je prema Zakonu o obveznim odnosima iznosila 12 posto.
Ministar Linić kaže kako se razmišlja o tome da se u konačnom prijedlogu zakona predloži da se kod načina obračuna zateznih kamata najprije zatvara glavnicu duga a tek onda kamate, neovisno radi li se o kreditu, poreznim potraživanjima ili kućnim režijama.
Primijećeno je, kaže Linić, da se prilikom razduživanja građana i privrede, najveći iznosi odnose na kamate, a ne glavnice, a to znači da se od građana i privrednika stvaraju dužnički robovi i vječiti dužnici.
Vlada je danas prihvatila kreditni program ‘Mikrokreditiranje - prvi korak u poduzetništvo‘ Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije kojim poduzetnicima na raspolaganje stavlja sredstva po uvjetima znatno povoljnijim od komercijalnih.
Programom ‘Mikrokreditiranje - prvi korak u poduzetništvo‘ predviđeno je odobravanje mikro-kredita od najmanje 10 tisuća do najviše 120 tisuća kuna.
Krediti će se odobravati uz kamatnu stopu od 0,99 posto, uz poček do šest mjeseci te rok otplate do pet godina.
Dopušteni udio kratkotrajne imovine u kreditu je najviše 40 posto od iznosa kredita, a vlastito učešće nije potrebno.
U 2014. godini za provedbu programa mikrokreditiranja u državnom proračunu izdvojeno je pet milijuna kuna te se procjenjuje da će se omogućiti izravna podrška za ostvarivanje najmanje 41 novog poduzetničkog poduhvata.
Odobrenim kreditima moći će se nabavljati strojevi i oprema, alati i uređaji, omogućit će se financiranje, kupnja/adaptacija zemljišta i poslovnih objekata kao i razvoja softverskih, IT rješenja i ostale nematerijalne imovine. Jedna od mogućih namjena kredita je i financiranje obrtnih sredstava do maksimalno 40 posto iznosa kredita.