Hrvatska mora iskoristiti svaki tjedan do ulaska u EU za jačanje svog gospodarstva i institucija kako u EU ne bi ušla preslaba, istaknuo je glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Indermit Gill na današnjem javnom predstavljanju studije ‘Zlatni rast - vraćanje sjaja europskom gospodarskom modelu‘.
Ključno je da preostalo vrijeme do ulaska u EU Hrvatska iskoristi za poboljšanje poslovne i investicijske klime, kako bi se uspela na listi zemalja prema lakoći poslovanja, kaže Gill. Upozorava da struktura hrvatskog poduzetništva nije najpogodnija tržištu EU-a zbog dominacije malih poduzeća koja realno zbog ograničenih resursa neće moći sudjelovati u tržišnoj utakmici na zajedničkom tržištu.Pored toga, Hrvatska bi trebala pripaziti na visinu javne potrošnje. Ako ona, kao što je sada, bude viša od 40 posto BDP-a, Hrvatska bi trebala imati najvišu kakvoću javnih službi na svijetu, smatra Gill. Problem Hrvatske mogao bi, po njegovim riječima, biti i prevelik trošak socijalne zaštite koji sada iznosi 13 posto BDP-a, dok se prihvatljivom granicom smatra razina od 10 posto. Zbog svojih karakteristika, Hrvatska bi mogla u EU ući kao ‘ekonomija s juga‘, kaže Gill, što ne bi bilo dobro u kontekstu krize europskih ekonomija, uglavnom smještenih od jugozapada do jugoistoka kontinenta.
Studija ‘Zlatni rast - vraćanje sjaja europskom gospodarskom modelu‘, razmatra dugoročni rast u Europi, a posebna je pozornost posvećena razdoblju od zadnjih dvadesetak godina, te utvrđuje što je potrebno učiniti kako bi se u narednim desetljećima osigurao trajni prosperitet. Ocjenjuje se šest najvažnijih sastavnica europskog modela rasta - trgovina, financije, poduzetništvo, inovacije, rad i državna uprava.
Studija je pokazala da od šest temelja rasta u zadnjih 60 godina, Europa i dalje vrlo dobro stoji u područjima trgovine i financija, poduzetništvo i inovacije su na dobroj razini, ali da većina zemalja mora popraviti državnu upravu i tržište rada. Zanimljivo je, kaže Gill, da su europske zemlje uglavnom dobre u područjima koji su u ingerenciji Bruxellesa, a problemi se javljaju uglavnom u područjima nacionalnih regulacija. Zaustavljena produktivnost, pad broja stanovnika te neodržive fiskalne neravnoteže traže mjere u području povećanja učinkovitosti države i tržišta rada, a to bi trebala slijediti i Hrvatska, ističe Gill.
Sa stanovništvom koje stari i padom nataliteta, a bez promjena u području zapošljavanja, useljavanja i mirovinskih politika, Europa će gubiti oko milijun radnika svake godine tijekom sljedećih 50 godina. Istovremeno, Europljani ranije odlaze u mirovinu i duže žive, što mirovinski sustavi neće moći podnijeti. Stoga će Europa morati pojačati natjecanje za radna mjesta, povećati mobilnost radne snage i razmotriti politike useljavanja, kako bi ostala ‘supersila životnog stila‘, upozorava Svjetska banka.