Hrvatske analitičare nije iznenadilo smanjenje procjene Europske komisije o padu domaćeg gospodarstva u ovoj godini jer su i neki od njih nedavno korigirali prognoze, no upozoravaju na povećanje procjena deficita i javnog duga, zbog kojih će Hrvatska uskoro ući u postupak prekomjernog deficita (EDP).
Europska je komisija u svojim novim jesenskim prognozama danas smanjila procjenu pada hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s 1,0 na 0,7 posto.
„Procjena Komisije o nešto manjem padu gospodarstva temelji se na činjenici da bi prihodi od turizma mogli blago porasti“, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni, sredinom godine zabilježena su nešto povoljnija kretanja u trgovini na malo, no takve će trendove biti teško zadržati. Na to ukazuje i današnji podatak o padu potrošnje u rujnu jer je izostao veći utjecaj potrošnje stranih turista.
„Sigurno je i da u četvrtom tromjesečju možemo očekivati nešto intenzivniji pad gospodarske aktivnosti, jer tada ona dominantno ovisi o domaćim čimbenicima, dakle o osobnoj potrošnji i kapitalnim investicijama, koji su i dalje pod pritiskom“, kaže Šantić, koji u ovoj godini očekuje pad BDP-a od oko 1,0 posto.
U idućoj godini, pak, očekuje rast BDP-a za 0,2 posto, dok Komisija procjenjuje da će rast iznositi 0,5 posto, nešto više nego što je prije očekivala, zahvaljujući pozitivnom doprinosu privatnih ulaganja i neto izvozu.
„No, treba voditi računa o rizicima koji bi mogli rezultirati i nešto nepovoljnijim kretanjima. Prije svega se to odnosi na fiskalne rizike, odnosno činjenicu da bi fiskalna konsolidacija kratkoročno zasigurno rezultirala i negativnim učincima na gospodarsku aktivnost“, kaže Šantić.
Napominje da treba voditi računa i da bi povlačenje monetarnih poticajnih mjera u SAD-u moglo stvoriti dodatnu prepreku za oporavak domaćeg i gospodarstava u regiji.
Naime, refinanciranje države tada bi bilo skuplje, a poskupjela bi i cijena kapitala za privatni sektor, što bi otežalo ulaganja.
Komisija je danas povećala svoje procjene deficita opće države. Sada procjenjuje da će iznositi 5,4 posto BDP-a, dok je u proljetnim prognozama očekivala 4,7 posto. U idućoj bi godini deficit mogao porasti na 6,5 posto, dok bi u 2015. trebao pasti na 6,2 posto BDP-a.
Komisija je u novim prognozama povećala i procjenu javnog duga, pa sada očekuje da će u ovoj godini iznositi 59,6 posto BDP-a, iduće godine 64,7, a u 2015. 69 posto.
„Procjene EK uglavnom su u skladu s očekivanjima. Do kraja godine očekujemo da će dug dosegnuti 60 posto BDP-a. Trend njegova rasta nastavit će se u idućim godinama jer imamo skroman potencijal gospodarskog rasta u srednjem roku, nepovoljnu strukturu javne potrošnje, koja konstantno generira rast rashodne strane proračuna, a rast će nam i financijski rashodi, koji generiraju deficit i rast javnoga duga“, zaključuje Šantić.
Kozmetički korigirane procjene BDP-a ne mijenjaju priču
EK je još jedna u nizu institucija koje su u posljednje vrijeme smanjile procjene pada gospodarstva u ovoj godini.
Hrvatska narodna banka u listopadu je objavila kako očekuje da bi pad BDP-a mogao biti blaži od 1 posto, koliko je očekivala prije.
Nedavno je Ekonomski institut u Zagrebu snizio svoju procjenu ovogodišnjeg pada BDP-a s 0,9 na 0,7 posto, a nešto prije to su učinili i analitičari Hypo Alpe Adria banke, smanjivši procjenu pada s 2 na 1,25 posto.
„Razlozi su uglavnom jednokratne prirode - od fiskalizacije, koja je potaknula ‘seljenje‘ dijela sive ekonomije u formalnu, jačanja investicija u vrijeme izbora, rasta proizvodnje električne energije zbog izuzetno povoljne hidrologije te potrošačkog optimizma pred ulazak u EU“, kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.
Međutim, upozorava na nedostatnu fiskalnu konsolidaciju, zbog čega će se iduće godine državni deficit osjetno povećati, a znatno će porasti i javni dug.
„To što su malo kozmetički korigirane procjene BDP-a ne mijenja priču zbog koje ulazimo u postupak prekomjernog deficita. Manji pad BDP-a u ovoj i nešto veća procjena Komisije o rastu u idućoj godini nisu dovoljni za stabilizaciju javnih financija. A to je prava priča u vezi Hrvatske“, zaključuje Stojić.
Gospodarske procjene EK na tragu su procjena Alena Kovača, makroekonomista u Erste banci, koji ove godine očekuje pad BDP-a za 0,8 posto.
„Što se tiče 2014. godine, malo smo konzervativniji od EK, jer očekujemo stagnaciju BDP-a. Kada se gleda po komponentama, zajednički nam je da u idućoj godini očekujemo nepovoljni trend osobne potrošnje i blagi oporavak investicija. No, mi smo malo oprezniji po pitanju uvoza i izvoza“, kaže Kovač.
Komisija je danas oštro srezala i prognozu stope nezaposlenosti – s prijašnjih 19,1 na 16,9 posto. Iduće godine, pak, očekuje pad stope na 16,7, a u 2015. godini na 16,1 posto.
„Što se tiče tržišta rada, očekujemo nešto veću stopu nezaposlenosti od EK - ove godine između 17 i 17,5 posto u prosjeku, a onda njezinu stabilizaciju iduće godine“, zaključuje Alen Kovač.