Novim Zakonom o plaćanju učinit ćemo da saldo od 40 milijardi kuna nenaplaćenih unutarnjih potraživanja i dosadašnja praksa neplaćanja postanu prošlost, čime će neminovno i neke tvrtke nestati, a bez toga nema ni ulaska novih ljudi u poduzetničke projekte ni smanjenja nezaposlenosti.
Kazao je to gostujući na današnjoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Karlovac Gordan Maras, ministar poduzetništva i obrta. Dok je s jedne strane 118 postotni indeks pokrića uvoza izvozom ohrabrujući podatak koji je o gospodarstvu Karlovačke županije iznio predsjednik Županijske komore Karlovac Zlatko Kuzman, zabrinjava tržišni i socijalni status obrtnika i malih poduzeća i njihovih zaposlenika, koji su najteže pogođeni svim posljedicama recesijskih gospodarskih odnosa. Vlada će, kazao je Maras, pokušati na tri načina pomoći tom najugroženijem gospodarskom sloju u kojem je u posljednje tri godine zatvoreno čak 15 tisuća obrta.Prvi način pomoći odnosi se na porezna rasterećenja smanjenjem doprinosa i parafiskalnih nameta u ukupnom smanjenju od procijenjenih tri milijarde kuna u ovoj godini. Ta bi se mjera trebala još intenzivirati, pa bi do kraja mandata ove Vlade doprinosi bili smanjeni za osam posto u odnosu na početak mandata. Kao dodatnu mjeru Maras je spomenuo i prijedlog povišenja granice obveze ulaska u sustav PDV-a sa sadašnjih 85 na 230 tisuća kuna. Drugi paket Vladine pomoći su investicije u planiranom iznosu od 2,4 milijardi kuna putem financiranja građevinskih radova na energetskoj učinkovitosti objekata javnog sektora. U tom smislu valja ubrzo očekivati i prve natječaje. - Do sada je u poslovima s državom bio sretan onaj poduzetnik koji se uopće uspio naplatiti, a mi našim modelom predviđamo i isplatu avansa od 10 posto odabranim izvođačima kako bi se oni mogli kvalitetno pripremiti za ulaz u ugovoreni posao. Treća grupa pomoći su poticaji što iz državnog proračuna, što iz fondova EU-a, i već bi u četvrtak Vlada trebala odobriti 24 programa mjera bespovratnih poticaja obtnicima i malim poduzetnicima ukupne vrijednosti 370 milijuna kuna, kazao je Maras. Uz jasne kriterije stvaranja novih vrijednosti i zapošljavanja, svim mjerama, uključujući i one na lokalnoj razini kakve je već razvila Županijska komora u sprezi s Veleučilištem u Karlovcu, mora se dodati i edukativno-savjetodavna komponenta za mlade poduzetnike. Time bi se, smatra Maras, suzbila dosadašnja praksa rasipanja poticajnih sredstava, pošto 80 posto novopokrenutih poduzetničkih poslova u Hrvatskoj nije preživjelo početničku fazu, a sredstva su potrošena. Osvrnuvši se na poduzetničke zone, Maras je kazao da novi kurs koji će on provoditi neće tolerirati dosadašnji model kojim je u Hrvatskoj službeno osnovano čak 320 zona, od kojih ih 50 posto ne samo da nema započetih aktivnosti, već je njihovo osnivanje poslužilo tek kao izborni spin lokalnih političkih dužnosnika. Kad dovrši snimanje poduzetničkog potencijala svih županija, Maras na jesen namjerava u Njemačkoj, čije je gospodarstvo zamjetnim koracima izišlo iz recesije, potražiti moguće partnere-investitore, tim prije što bi već od polovice sljedeće godine ulaskom Hrvatske u EU trebala pasti i neka sadašnja administrativna ograničenja.