[gallery columns="5" ids="227269,227270,227271,227272,227273,227274,227275"]
Ništa se ne diže samo od sebe – nedvosmisleno je danas poručio ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras prezentirajući što je do sada napravljeno i najavljujući projekte koje bi trebali dodatno osnažiti poduzetničku scenu. U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske udruge banaka prezentirani su podaci poslovanja poduzetnika u 2014. godini, novih fondova koji se osnivaju te je održan i okrugli stol ‘Kapital koji nedostaje: Kako ubrzati rast malih poduzeća?.
- Mali poduzetnici su najživlji dio našeg gospodarstva. Samo izvoz je lani rastao preko 20 posto. Bilo bi još i bolje da imamo veću dostupnost kapitala i tu možemo govoriti o propuštenim prilikama koje ubuduće treba eliminirati – kazao je Maras ističući kako je bruto dobit malih poduzetnika lani je porasla 20 posto, dok je zaposlenost porasla za 22.781 osobu.
Kao najveći uspjeh ministarstva, Maras je gotovo predizborno prezentirao i program poticanja poduzetnika ‘Poduzetnički impuls‘ čija je vrijednost porasla s 376 milijuna kuna u 2012. na 4,37 milijardi kuna u ovoj godini. Dakle, 12,5 puta više novca je izdvojeno ove godine nego prije tri godine.
‘Najveći problemi za male i srednje poduzetnike su nedostatak ulaganja u vlasnički kapital, povećana rizičnost kapitala, raspodjela kapitala velikih i malih te investicijska rupa, Odnosno nedostatak investicija od dva do dvadeset milijuna kuna‘, rekao je Maras. On nudi povoljne razvojne kredite, kreditna jamstva, venture capital fondove i garancije Europske unije kao rješenja poduzetničkih problema.
Velimir Šonje iz Arhivanalitike dao je iscrpnu i vrlo zanimljivu analizu poslovanja poduzetnika, potencijalnih ulagača i njihovih problema kao i rješenja.
‘Banke su važne, ali one nisu jedino ni konačno rješenje problema vanjskog financiranja malih poduzeća‘, kazao je Šonje. Istakuno je kako su fondovi rizičnog kapitala zasad imali dvadesetak ulaganja ukupne vrijednosti od oko 800 milijuna kuna. Po sedam ulaganja napravljeno je u restrukturiranje i ekspanziju poduzeća, dok je osam ulaganja otišlo na startupove.
‘Oko milijarda kuna novog vlasničkog kapitala koje su uložili fondovi rizičnog kapitala nije malo‘, dodao je.
No iako su banke smanjile sklonost prema riziku, doduše prema nekima ne toliko koliko su mogle, a stranim ulagačima Hrvatska jednostavno nije zanimljiva, postoje u Hrvatskoj investitori s velikom perspektivom.
„To su obvezni mirovinski fondovi , međunarodne financijske institucije poput EBRD-a, EIB-a te Vlada‘, napominje Šonje dodajući kako je Vlada, htjeli mi to ili ne, neizbježan čimbenik jer je Hrvatska premalo tržište.
Prema njegovom mišljenju Venture Capital fondovi odličan su način kako nadopuniti investitorsku scenu u Hrvatskoj. Unatoč mnogim problemima, on nudi rješenja.
„Potrebno je osmisliti cjelovitu strategiju i akcijski plan razvoja industrije rizičnog kapitala u Hrvatskoj. Industrija treba poprimiti regionalnu perspektivu u odnosu prema Jugoistočnoj Europi. Mirovinski fondovi trebaju preuzeti aktivniju ulogu u investiranju i razvoju industrije. Edukacija i sustavna suradnja s kanalima distribucije, osobito bankama. Bitni elementi regulacije trebaju biti uređeni zakonom a ne podzakonskim aktima. I ne smiju se mijenjati tijekom jednog investicijskog ciklusa“, zaključio je Šonje.