Ukidanje obveznog članstva u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK) od 1. siječnja 2015. omogućit će obrtnicima da sami odluče žele li biti članovi komore ili ne, kazao je danas ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras ističući kako je ukidanje obveznog članstva jedna od najvažnijih izmjena u prijedlogu novog zakona obrtu.
U izjavi za novinare Maras je napomenuo kako će razdoblje do 2015. bit će iskorišteno kao prijelazno da se prilagode i akti koji proizlaze iz zakona i kako bi se obrtnici mogli odlučiti žele li ostati u komori ili ne, napominjući kako to naravno ne spriječava i drugačije oblike udruživanja obrtnika.
Neke od novina u prijedlogu zakona su i prijenos obrta za života obrtnika, ukidanje liste djelatnosti koja se mogu obavljati kao sporedna zanimanja, institut pomaganja obiteljskog domaćinstva obrtniku (obrtniku će moći pomagati članovi obitelji bez zasnivanja ugovora o radi i bez toga da je obrtnik nazočan, ali će morati imati određenu osposobljenost za obavljanje obrta).
Nakon što se usvoji zakon o obrtu godišnje će u mirovinu moći otići 2.500 obrtnika i prenijeti svoj obrt, spriječit će se da svake godine 300 do 400 obrtnika ostaje bez svoje kuće zbog ovrhe i sitnog duga, omogućit će se da 85 tisuća obrtnika izabere žele li biti članovi HOK-a ili ne, kazao je Maras dodajući kako očekuje da zakon slijedeći tjedan ili onaj nakon njega ide na Vladu i onda u Sabor na usvajanje.
Što se tiče ukidanja obveznog članstva u HOK-u Maras je istaknuo kako su se vodili time da se da mogućnost obrtnicima da sami odluče žele li plaćati članarinu ili ne.
Kaže da ne vidi u čemu je problem i da treba dati mogućnost obrtnicima da sami odluče. Ukoliko procjene da od članstva imaju koristi oni će mahom izabrati da ostanu u HOK-u, a ne treba ih siliti zakonom da plaćaju obrtnički doprinos, rekao je Maras.
Iznio je i podatak da HOK ima nenaplaćeno više od 300 milijuna kuna komorskog doprinosa, što, kako kaže, dovoljno govori koliko obrtnici žele plaćati.
Maras smatra kako se ovdje isključivo radi o borbi malog kruga ljudi koji pokušavaju zadržati siguran godišnji prihod.
Neka čuju obrtnici da je prosječna plaća u HOK-u za 2012. gotovo 13 tisuća kuna bruto, dok je prosječna obrtnička plaća 30 do 40 posto manja.
Na pitanje novinara kolika je prosječna plaća u Ministarstvu, Maras je rekao da će taj odgovor dostaviti, no istaknuo je kako sigurno nije 16 tisuća kuna bruto i kako u HOK-u ima ljudi koji zarađuju više od njega.
No ponovio je kako obrtnici, ukoliko žele, izabrat će članstvo u HOK-u, ako žele da predsjednik HOK-a ima naknadu 10 tisuća kuna neto mjesečno, oni će to izabrati, i ne vidi u čemu je problem.
Zakon će im samo dati mogućnost izbora, kazao je ministar.