Prve velike promjene u strukturi proračuna bit će tek u siječnju sljedeće godine, najavio je ministar financija Zdravko Marić tijekom panela "Državni proračun - prioriteti ekonomske i fiskalne politike" na VERN-u
Osvrnuo se i na proračun koji bi se, kako je rekao, idućeg tjedna trebao naći na dnevnom redu sjednice Vlade.
– Ove godine ne postoji kapacitet za rast gospodarstva više od 2 posto. Ne želim parcijalna rješenja, a ukoliko bi proračun išli temeljito mijenjati već ove godine upravo bi se to dogodilo. Napravili smo dobar posao s proračunom u kratkom vremenskom okviru. Rashodi koji se financiraju iz općih prihoda stavljeni su na razinu prošlogodišnjeg izvršenja
Deficit bi za ovu godinu trebao iznositi ukupno 9,2 milijarde kuna, odnosno 2,7 posto projiciranog BDP-a. Marić je izjavio kako izuzetno cijeni i vjeruje HNB-u, a smatra da pri raspodjeli financijskih sredstava između ministarstava nema gubitnika, niti dobitnika. Svi su jedno i rade zajedno, smatra Marić koji je, kako sam tvrdi, o toj temi pred vladom održao i motivacijski govor. Naplata PDV-a u prva dva mjeseca u blagom je porastu, no ministar time još nije do kraja zadovoljan.
– Godina 2016. je ona prijelazna godina prema konačnoj fiskalnoj konsolidaciji – zaključio je Marić.
Ostala dva sudionika panela "Državni proračun - prioriteti ekonomske i fiskalne politike", na kojem je Marić iznio plan rada, odigrali su ulogu recenzenata proračuna za 2016. godinu. Sandra Švaljek, sa Ekonomskog instituta u Zagrebu smatra kako je u gotovo nemogućoj misiji, kada se već treba raditi proračun za 2017. Marić ipak nekako uspio složiti novi proračun, no ipak je očekivala ambiciozniji plan.
– Radi se o koraku pravom smjeru, no projekcija rasta od 2 posto čine se preoptimistična. Analiza našeg instituta nešto je niža. Očekivanja od proračuna i fiskalne politike su prevelika. No, bar su rashodi zamrznuti, a do sada su uvijek rasli – dodala je Švaljek.
- Nema generatora rasta. Moramo podići razinu konkurentnosti. Domaća potrošnja došla je do limita, samo povećanom proizvodnjom izaći ćemo uspješno na vanjsko tržište, a za to nam treba znanost i inovacije. U suprotnom nikad se nećemo dići iznad gospodarskog rasta iznad 2 posto. Ipak, u sljedećih šest mjeseci ima se vremena razmisliti i pametno posložiti stvari za budućnost. No, ukoliko se ovo kupljeno vrijeme ne iskoristi na pravi način, bojim se da druge šanse neće biti – upozorio je Mladen Vedriš, predstojnik Katedre za ekonomske znanosti pri Pravnom fakultetu u Zagrebu.