Ministar financija Zdravko Marić poručio je u četvrtak da Porezna uprava treba graditi partnerski odnos prema poreznim obveznicima te da ne podržava pristup u kojem ih se kažnjava zbog određenih malih nesrazmjera ili bagatelnih prekršaja.
Na upit novinara o pritužbama građana na rad Porezne uprave, Marić je uoči sjednice Vlade kazao da je i prošle godine održao nekoliko internih sastanaka s ravnateljem Porezne uprave, gdje su vrlo jasno utvrdili i apelirali da Porezna uprava treba graditi partnerski odnos prema poreznim obveznicima, prije svega da se zbog određenih bagatelnih prekršaja i malih nesrazmjera ne zatvaraju kafići i ugostiteljski objekti.
Kako je naveo, tijekom ove godine obavljeno je ukupno više od 7.400 nadzora, pri čemu su u određenom postotku utvrđene određene nepravilnosti, no da pristup, gdje se nekog kažnjava zbog krivog iskaza u smislu velikog ili malog slova, a o čemu su mediji pisali prije nekoliko dana, zasigurno ne podržava.
Poručio je da su službenici i inspektori Porezne uprave nezavisni te da će se uvijek kao ministar zalagati za njihovu punu slobodu u radu, no smatra i da u svemu ipak treba imati i određenu mjeru, a da kada dolazi do ovakvih situacija ‘ipak treba imati malo više razumijevanja‘.
>>>Plenković: Idemo ‘in favorem’ radnika i poslodavaca, minimalac porasao čak 131 kunu
Upitan je li točno da će zbog podizanja minimalne plaće odnosno kompenzacije poslodavcima zdravstvo izgubiti 250 milijuna kuna, Marić je kazao da kada su u pitanju pojedinačne mjere, on prije svega gleda jednu sveobuhvatnu priču.
U tom smislu i ovaj paket mjera, rekao je Marić, kao i neke druge stvari učinjene na poreznom, neporeznom i administrativnom rasterećenju, usmjereni su prema podizanju gospodarske aktivnosti, investicija, poglavito zaposlenosti te životnog standarda građana, ‘koji će opet na neki način imati i pozitivan povratni efekt kako na državni proračun tako i na proračun HZZO-a‘.
Napomenuo je da Ministarstvo financija i Vlada vrlo pomno razmatraju način na koji krenuti u razrješavanje problematike financijske i fiskalne održivosti zdravstvenog sustava. Podsjetio je da je u rebalansu proračuna za 2017. godinu osigurano 1,16 milijardi kuna za zdravstveni sustav, a kako bi se između ostalog izravno umanjile obveze, poglavito bolnica, ali i ostalih segmenata zdravstvenog sustava.
>>>Kujundžić: Ne očekujem probleme u financiranju zdravstva zbog olakšica poslodavcima
- Međutim, i tad smo rekli, pa i sada kažem, upravo ovaj dio na prihodovnoj strani ne može biti u potpunosti dovoljan, potrebno je napraviti i određene strukturne iskorake na troškovnoj strani zdravstvenog sustava. Jednostavno, napraviti ono što svi zapravo želimo, uz ovakvu kvalitetu liječnika i liječničkog osoblja, koji su zaista na zavidnoj razini, da imamo sustav koji je održiv, poručio je Marić.
Vlada je danas prihvatila izmjene Zakona o minimalnoj plaći, kojima se između ostaloga poslodavcima kompenzira podizanje minimalne plaće kroz niz mjera, među ostalim i kroz smanjivanje za 50 posto osnovice za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje na plaću. Ukupno se poslodavci rasterećuju za više od 245 milijuna kuna, pri čemu se godišnji prihodi HZZO-a smanjuju za 221 milijun kuna, a prihodi državnog proračuna za nešto više od 24 milijuna kuna.