Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je kazao kako se planira novo zaduživanje, moguće već u proljeće, kako bi se pokrio planirani proračunski deficit od 9,2 milijardi kuna, a da će se za njegovo financiranje dijelom koristiti i prihodi od privatizacije državne imovine.
- U prijedlogu proračuna moramo predvidjeti financiranje deficita, koji se planira na nekih 7,4 milijarde kuna, a kad k tome dodate izvanproračunske korisnike i lokalnu samoupravu, dođete na 9,2 milijardi, što u konačnici znači da se za taj iznos morate zadužiti, izjavio je ministar u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada".
Kako je istaknuo, dio deficita planira se financirati i prihodima od privatizacije, te dodao da se povrh deficita imamo i određena dospijeća dugova iz proteklih godina.
- Za ovu godinu možda taj pritisak nije toliko velik kao za iduću godinu, i mahom se radi o domaćim dospijećima, kazao je Marić.
Dodao je da je u kontaktima s domaćom financijskom industrijom, a prate se i inozemna tržišta.
- Situacija na svjetskim financijskim tržištima stvara dodatni oprez, jer unatoč tome što su trenutno kamatne stope povijesno najniže, za Hrvatsku to ne znači nešto puno, jer je cijena našeg duga u odnosu na usporedive zemlje značajno viša, rekao je Marić.
Napomenuo je i da geopolitička situacija te neizvjesnosti oko rasta najvećih svjetskih gospodarstava dovode do nestabilnosti na svjetskim tržištima.
- Pratit ćemo situaciju i sukladno našim procjenama kad je najbolje, poduzet ćemo zaduživanje, ustvrdio je Marić, dodavši kako je to moguće već u proljeće.
Istaknuo je i kako se ove godine kani stabilizirati javni dug, a idućih godina i smanjiti, što bi trebalo voditi povećanju kreditnog rejtinga zemlje.
Što se tiče privatizacije, Marić je istaknuo da država raspolaže s više od 4.000 nekretnina, pri čemu turistički sektor ima veliki potencijal.
- U ovome trenutku nismo još izašli s konkretnim rješenjima. Neke od njih poput cestarskog segmenta, konkretno HAC ONC-a, s obzirom na svoju strukturu bilance i terete ove i idućih godina, pred nas stavlja malu požurnicu, izjavio je Marić.
No, sva ostala poduzeća, poručio je, promatrat će se iz perspektive dobrog gospodarstvenika - utvrditi njihova optimalna valuacija i kako iz njih izvući najveću korist.
Proračun sutra na Vladi, idućega tjedna u Saboru
Marić je kazao kako je proračun gotov, kako će ga predstaviti sutra na sjednici Vlade, a da će se o njemu u Saboru raspravljati idućega tjedna. Istaknuo je da neće biti većih odstupanja od nedavno prihvaćenih smjernica.
Prema nedavno usvojenim gospodarskim i fiskalnim smjernicama, prihodi državnog proračuna za 2016. planirani su na razini od 113 milijardi kuna, što je oko 3,9 milijardi ili 3,5 posto više u odnosu na preliminarno izvršenje proračuna za 2015.
Rashodi bi, pak, trebali iznositi 120,4 milijarde kuna, što je rast za 2,4 milijarde kuna u odnosu na lani, pa bi deficit iznosio oko 7,5 milijardi kuna, odnosno 2,2 posto BDP-a.
- Što se tiče individualnih proračuna, ima određenih korekcija, jer smo odlučili strateški da plaće i mirovina nećemo dirati. Štoviše, kod plaća smo predvidjeli 0,5 posto po godini staža, kazao je Marić.
Dodao je da Vladu očekuju razgovori sa socijalnim partnerima, a jedna od prvih tema bit će sporazum o osnovici plaća s državnim i javnim službenicama.
- Mislim da će i jedna i druga strana biti konstruktivne, kazao je Marić.
Istaknuo je i kako bi trebalo težiti reformi javnog sektora i plaća, s obzirom da se sada ne mogu nagrađivati oni koji rade više.
- Imate situaciju da za svakoga vrijedi isto bez obzira koliko radio, a interes je svih da se to promijeni i da se valorizira rad, istaknuo je Marić.
Osvrnuvši se na učinkovitost centralnog obračuna plaća (COP), Marić je istaknuo kako je u njega dosta uloženo i da je napravljen napredak, te kako bi ga trebalo proširiti.
- Možemo unutra uključiti i agencije, možemo razmišljati i o javnim poduzećima, u svakom slučaju treba ga iskoristiti, centralni obračun plaća dobar je alat, ustvrdio je Marić, dodavši međutim kako se ništa neće raditi bez temeljite analize.
Na pitanje o mogućoj poreznoj reformi, istaknuo je kako za postojeći porezni sustav prvo treba napraviti temeljitu analizu.
- Moramo gledati fiskalnu učinkovitost svega toga, ne možemo nekim izmjenama narušiti održivost proračuna. Sada radimo veliki iskorak u stabilizaciji javnog duga i ne bi bilo dobro da nekakvim prevelikim zahvatima u konačnici ugrozimo održivost proračuna. Trebamo napraviti i iskorak u samoj jednostavnosti i transparentnosti poreznog sustava, naglasio je Marić.
Istaknuo je i kako ove godine, izuzev usklade s direktivama EU-a, neće biti korekcije u poreznom sustavu. Dodao je, međutim, kako razmišlja da u nekoliko sljedećih mjeseci predloži promjene.
- Ideja nam je da u drugoj polovini godine idemo s određenim korekcijama i sa zakonskim izmjenama koje bi stupale na snagu najranije početkom iduće godine, uz napomenu da će se te promjene na vrijeme komunicirati sa građanima i poduzetnicima, jer nam treba određeno vrijeme prilagodbe, zaključio je Marić.