Legendarni spikeri i novinari Željka Fattorini, Vesna Spinčić Prelog, Ksenija Urličić, Mladen Kušec i Vojo Šiljak gostovali su proteklog tjedna na sedmim Medijskim susretima u Matici hrvatskoj. Uz 90. obljetnicu radija i 60. televizije u Hrvatskoj doajeni hrvatskoga radijskog i televizijskog novinarstva, lica i glasovi koje pamtimo, pred prepunom dvoranom prisjetili su se svojih novinarskih početaka i najsjajnijih trenutaka, događaja i susreta koji su obilježili njihove karijere, ali i povijest radija i televizije u cjelini.
Medijske susrete otvorio je voditelj Goran Galić istaknuvši vezu između Radiotelevizije Zagreb, današnjeg HRT-a i Matice hrvatske, koja će za 3 mjeseca proslaviti 175. obljetnicu osnutka. Kazao je da je Matičin predsjednik Oton Kučera bio prvi promicatelj i populizator radija u Hrvatskoj, a kraj Matičine zgrade na Strossmayerovu trgu prigodom otkrivanja spomenika Strossmayeru 7. studenoga 1926. dogodilo se prvo izvješće u eter s otvorenog prostora. Mnogi su hrvatski pisci – mahom Matičini autori – stvarali program dvaju novih medija, a dodiri se mogu pratiti i u vrijeme Hrvatskoga proljeća kad su hrvatsko novinarstvo i RTZ bili supstitut za uskraćeni stranački politički pluralizam, koji se neformalno razvijao u djelovanju Matice hrvatske, pokretu hrvatskih sveučilištaraca i nevladinih udruga.
Spremno učila od stručnjaka
Željka Fattorini priznala je kako danas, kad je u mirovini, podjednako voli i brani „svoju televiziju“ kao kad je bila tek na početku karijere. Svi ti ljudi, prostori, trenuci za nju čine drago sjećanje. Prolazeći kroz različite žanrove i sadržaje kojima se bavila u karijeri uvijek je spremno učila od stručnjaka, provjeravala informacije i pomno se pripremala za svaku emisiju, što su po njezinu mišljenju gledatelji prepoznavali i cijenili.
Željka Fattorini priznala je kako danas, kad je u mirovini, podjednako voli i brani „svoju televiziju“ kao kad je bila tek na početku karijere.
Vesnu Spinčić-Prelog generacije gledatelja pamte po obrazovnim i znanstvenim emisijama koje je vodila, a jednako kao Željka Fattorini nezaobilazno je ime kad se spomene zlatna televizijska generacija. Govoreći o novinarstvu, rekla da joj i danas prilaze ljudi koji joj daju komplimente kao voditeljici i kao pripadnici generacije izvrsnih novinara. Odgovor na pitanje zašto? pronalazi u nastojanjima spikera i novinara „koji su se brinuli da pristojno s puno poštovanja ulaze u domove svojih gledatelja“, pomno pazeći na jezik i govor, kao i na odabir odjeće.
Željezna Lady Hrvatske radiotelevizije, Ksenija Urličić, na sličan je način objasnila popularnost svoje generacije voditelja i novinara: „Kada danas pogledam, objašnjenje naše velike popularnosti leži u činjenici da smo mi s velikim poštovanjem ulazili u obitelji putem malih ekrana. Uvijek smo jako pazili na govor, pazili smo da smo decentno odjeveni. A današnje haljine voditeljica izgledaju kao navlake za kišobran. Mi svojom odjećom nismo odvlačile pozornost i to su gledatelji cijenili“.
Iza voditelja stoji dobra ekipa
Govoreći o svojim receptima za uspješne emisije kao što su bile Sedma noć i hrvatska pjesma za pjesmu Europe – Dora, Ksenija Urličić istaknula je važnost dobre ekipe koja stoji uz voditelja: „Uvijek kažem da za svoj uspjeh mogu zahvaliti svojim suradnicima. Lako je letjeti kada imate krila svoje ekipe. Svi smo uživali u stvaranju i to se vidjelo“. Danas, priznala je, selektivno gleda televizijski program, i dalje profesionalno opterećena praćenjem zabavnih emisija. Žalosti je da kad gleda javnu televiziju ne pronalazi one domaće proizvode kakve su oni uspješno stvarali u svoje doba, nego se program svodi na uzimanje stranih licenca. Osvrnula se i na današnji jezik u informativnom programu: „Akcenti su strašni. Moja je prijateljica dala najbolju usporedbu: ovi naši spikeri kao da su hrvatski jezik učili u Mađarskoj“.
Svestrani Mladen Kušec, koji je svojim knjigama i emisijama za djecu Tonkica Palonkica, frrr..., Patuljci pojma nemaju i Bijela vrana (emitira se gotovo 45 godina) obilježio djetinjstvo mnogih generacija, govorio je o čaroliji rada s djecom, a pritom je otkrio i brojne anegdote kojima je svjedočio:
„Spiker Vlado Levak uvijek je kasnio i dolazio u zadnji čas na posao, tako je u brzini jednom prigodom uletio u studio i počeo čitati vijesti i umjesto, za pročitao na: Drug Tito priprema lov na strane diplomate. Bio je suspendiran“, prisjetio se Kušec i dodao kako ga i danas zaustavljaju njegovi mladi slušatelji koji su danas odrasli ljudi:
„Jedan dan kraj mene je prošla jedna dama i u jednom trenutku počela se vraćati u rikverc i uzviknula: ‘Gospon Kušec, kaj ste vi još živi! Iskreno se zaprepastila, dodavši da joj je drago da me vidi živog, a ja sam joj odgovorio da je i meni drago da sebe još vidim živog’, nasmijao je Kušec brojnu publiku. Govoreći o svom odnosu prema poslu otkrio je kako je od prvog dana bio zaljubljen u novinarstvo, što je i savjetovao mladima koji su se okupili na tribini.
Crno-bijeli svijet
Predstavljajući radijsku legendu Voju Šiljka moderator je ispričao jednu anegdotu. Naime, nakon što je završio razgovor u kojem je dogovorio Vojin dolazak na tribinu, slučajno je gledao novu epizodu serije Crno-bijeli svijet u kojoj je Vid Balog utjelovio upravo novinara Voju koji u svoju emisiju zove otkačenu umjetnicu Dunju (Elizabeta Kukić) – Vojo kao ime, znak i simbol novinarstva 1980-tih dobro je poslužio redatelju Goranu Kulenoviću.
Šiljak je kazao kako je jedan od rijetkih koji je s televizije prešao na radio, većinom su svi imali drugačiji put.
Šiljak je kazao kako je jedan od rijetkih koji je s televizije prešao na radio, većinom su svi imali drugačiji put. Okupljene je potom nasmijao mnoštvom zanimljivih i smiješnih pripovijesti koje svjedoče o živoj povijesti Radiotelevizije Zagreb.
Prisjetio se spikera Joze Vukelića kao reportera prosvjeda u Jurišićevoj ulici koji je bio nov u tom poslu te je prenosio demonstracije: „Sve je dobro krenulo, opisivao je situaciju: ‘okuplja se sve više ljudi, dolaze s transparentima, evo prolazi jedan transparent na kojem piše Proleteri svih zemalja…, oprostite kolona je prošla iza ugla pa vam ga ne mogu do kraja pročitati‘, rekao je spiker u eter i danima je taj njegov gaf sve zabavljao“, prisjetio se Šiljak. Također je otkrio kako je netko ukrao klavir iz prostora Radio Zagreba u Šubićevoj kao i tepih iz Jurišićeve, uz svesrdnu pomoć spikera:
„Jedan dan došli su ljudi obučeni kao majstori Šubićevu na prvi kat i počeli pakirati klavir. Sjećam se kako su još svi pomogli da ga iznesu, jer su rekli da klavir ide na popravak. Nestali su s klavirom i više ga nikada nisu vratili. Slično se dogodilo i s tepihom iz Jurišićeve, došla su dvojica zamotali ga i nestali zajedno s tepihom“, rekao je Šiljak nasmijavši cijelu dvoranu koja je legendarne spikere, okupljene na jednom mjestu, pozdravila snažnim pljeskom.