Novi blok Termoelektrane Plomin gradit će se na ugljen. Plin je preskup i neisplativ - bio je izričit premijer Zoran Milanović nakon sastanka s čelnicima Istarske županije u Labinu.
S time se složio i istarski župan Ivan Jakovčić, dojučerašnji gorljivi zagovornik termoelektrane na plin. Infrastruktura postoji i termoelektrana će zbog toga biti na ugljen, no mnogo čišći, objasnili su Milanović i Jakovčić. Premijer je istaknuo da će Labinština primati odštetu idućih 10 godina. O svoti će se raspravljati uskoro. Na sastanku je s premijerom bio i prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić.
Predstavnici udruge Naša zemlja pred zgradom gradske uprave, gdje se održava sastanak, istaknuli su transparent s natpisom ‘Koza je krepala‘ kao znak protivljenja izgradnji termoelektrane Plomin C na ugljen.- Ogorčeni smo jer građani Istre nisu upoznati s ničim i u cijeloj toj priči su ignorirani. Stoga od ovog susreta ne očekujemo ništa, sve je to jako žalosno - izjavila je predstavnica udruge Sanja Frankola. Inače, županijskim prostornim planom bilo je određeno energent u Plominu 3 bude plin.
Inače, danas je završio natječaj za prvu fazu izgradnje Plomina 3. Čačić je nedavno otkrio značajan interes investitora.- Javilo se 45 ponuđača, među njima deset i više najvećih svjetkih ponuđača, i njemačkih, francuskih, talijanskih, korejskih, da ne nabrajam, za taj projekt kakav Hrvatska do sada nije radila - izjavio je. Milanović je na jučerašnjoj sjednici Vlade poručio da se radi o projektu od posebnog je interesa. Jedan od najvećih zagađivača u Hrvatskoj su autoceste. Siguran sam da nitko nije za njihovo zatvaranje, rekao je Milanović.
Najvažnija investicija ili opasnost?
Plomin 3 - buduća elektrana na ugljen imala bi snagu 500 megavata. Od potencijalnih partnera traži se da poštuju najbolja svjetska iskustva i najbolje svjetske tehnologije u smislu zaštite okoliša. Odabir strateškog partnera za Plomin C očekuje se do kraja prvog tromjesečja 2013. Vrijednost investicijskog ulaganja iznosi približno 5,8 milijarda kuna, a proizvodnjom te elektrane, koja bi pokrivala 17,5 posto godišnje hrvatske potrošnje, očekuje se smanjenje potrebe za uvozom električne energije dva i pol puta, poručuju iz HEP-a.