Premijer Zoran Milanović nije krio zadovoljstvo objavom informacije o rastu BDP-a za 1,2 posto, baš kao ni u HGK-a niti HUP-u koji su ipak bili oprezniji u ocjeni (realnog) stanja gospodarstva
- To je brojka kojom možemo biti jako zadovoljni. Nismo više u ranim 2000. godinama, a ono što je još važnije, rastu izvoz i industrijska proizvodnja, a tek onda potrošnja. To su sve posljedice određenih aktivnih mjera, smanjenja nekih poreznih stopa, da, i okruženja, ali ne isključivo članstva Hrvatske u Europskoj uniji, jer kada bi to bilo tako, onda bi sve članice Europske unije bile jednako uređene i ne bi ni jedna imala problema, a nije baš tako, rekao je Milanović novinarima nakon obilaska brodogradilišta Uljanik d.d.
- Hrvatska je izašla iz krize i sljedeće stope rasta u kvartalima koje su pred nama će biti vjerojatno još više, poentirao je premijer.
No, nešto malo drugačije mišljenje imaju u Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj udruzi poslodavaca.
- Rast BDP-a u drugom ovogodišnjem kvartalu od 1,2 posto bio je blizu naših očekivanja. Na takvo kretanje prvenstveno je utjecao nastavak znatnog rasta robnog izvoza. Međutim, tako slab rast BDP-a neće poboljšati položaj Hrvatske među članicama EU. Naime, u prvoj polovini ove godine frvatski BDP porastao je 0,8 posto, po čemu smo među pet najsporije rastućih gospodarstava u EU i time se udaljujemo od prosječne razine razvijenosti u EU i približavamo se Bugarskoj i Rumunjskoj koje su u gospodarskom uzletu i rastu brže od prosjeka EU, ističe direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimir Savić.
Drugi, izrazito nepovoljan pokazatelj za Hrvatsku jest realni BDP, koji je u prošloj godini bio na 12,4 posto nižoj razini nego u pretkriznoj 2008., pa će uz tako niske stope rasta trebati dugi niz godina samo da se gospodarska aktivnost vrati na razinu prije krize (uz 0,9 posto bi trebalo oko 15 godina).
- Stoga ostvareni rast nakon šest godina pada treba promatrati s dozom optimizma, ali i oprezom s obzirom na eventualni rast potencijalnih rizika, navode iz HGK.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) ocjenjuju da je rast BDP-a u drugom tromjesečju ove godine za 1,2 posto na godišnjoj razini u najvećoj mjeri rezultat restrukturiranja privatnog sektora te da se tek sa stopom rasta od 3 posto može reći da je zemlja počeli rješavati probleme i da će se povećati životni standard građana.
- Taj pozitivan pomak rezultat je u najvećoj mjeri restrukturiranja privatnog sektora koji se u vrijeme krize morao prilagođavati teškim uvjetima poslovanja i orijentirati na izvoz. Državni aparat i dalje je preglomazan te generira najveće troškove i dugove, stoga tek s 3 posto rasta BDP-a možemo reći da smo se kao zemlja restrukturirali, da smo počeli rješavati probleme i da će se povećati životni standard građana, istaknuo je glavni direktor HUP-a Davor Majetić.
Dodaje kako bi opasno bilo zaključiti da zbog ovakvo malog rasta BDP-a ne treba hitno i ozbiljno raditi na ekonomskim problemima zemlje - fiskalnoj konsolidaciji, smanjivanju javnoga duga i provedbi strukturnih reformi.