Udruga Franak održala je prvu panel raspravu povodom zahtjeva za dopunom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama.
Voditelj pravnog tima Goran Aleksić iznio je prijedloge koje je udruga Franak uputila nadležnom ministarstvu u vezi promjena u ovom Zakonu. Oni traže da izračun promjenjive kamatne stope s jasnim parametrima vrijedi i za nove i za stare kredite jednako, te da se onemogući samovolja banke prilikom određivanja PKS za stare kredite. Drugi je prijedlog da se onemogući kupoprodaja plasmana, te da klijenti mogu birati hoće li otplaćivati kredit u anuitetima ili na rate što je velika razlika. Također zahtijevaju da se zabrani otplata u anuitetima u kreditima s promijenjivom kamatnom stopom, te je posljednji zahtjev da se stambeni krediti izdvoje u posebnu vrstu ugovora.
- Ovi dosadašnji ugovori su netransparentni i u njemu su prekršene odredbe načela jednakosti činjenja, načelo savjesnog i poštenog poslovanja i obaveza odredivosti odredba – istaknuo je Aleksić.Također su istaknuli da je nužno provjeriti jesu li na ovaj način možda i diskriminirani stari korisnici kredita na što je upozorila Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije. Onaj je to potkrijepila primjerom i Rumunjske koja je bila u sličnoj situaciji. - Europski sud utvrdio je da je Rumunjska smjela ukinuti bankama naknadu za prijevremnu otplatu kredita i naknadu za rizik na što se žalila Volksbanka. To je u skladu s direktivom Europske komisije i to bi trebalo uvrstiti i u naš zakon. Tu se radi o harmonizaciji s EU regulativom i onda se to može primjeniti retroaktivno – rekla je Benčić.Članica ekonomskog tima Branka Lukačević istaknula je da su se banke vodile principom sve što nije zabranjeno je dozvoljeno što je po njima neprihvatljivo.- Klijenti su ovdje bili slabiji i oni su trebali zaštitu. Bila su minorna upozorenja o mogućnosti klizanja kredita, a to je na kraju donijelo zbog rasta tečaja i 70 posto veću glavnicu. Ovim zakonom može se sanirati šteta – rekla je Lukačević, te je dodala da bi se trebalo uvesti moratorije na ovrhe nekretnina u ovom trenutku.
Profesori s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Drago Jakovčević i Ljubo Jurčić pojasnili su što je točno problemima s ovim kreditima. Ono što građani ne vide su parametri koji određuju njihovu kamatu. Kamata se sastoji od troškova depozita kredita i EURIBOR-a, zatim od nekamatnih troškova, profitne marže i premije rizika.- Ti parametri kamatnjaka moraju biti vidljivi i trasparentni što bi se sa novim zakonom moglo regulirati – smatra Jakovčević.Ljubo Jurčić istaknuo je da su banke valutnom klauzulom napravili atak na monetarnu politiku, te smatra da je krivo što ministar finacija razgovara s čelnicima poslovnih banaka a ne s guvernorom.- Ovdje se radi o problemu asimetrične informacije. Netko ima informaciju s kojom dolazi do prednosti ispred većine, što je u ovom banke koje su iskoristile neznanje građana oko mogućnosti koje imaju i što im se može dogoditi – rekao je Jurčić.Treba istaknuti da su poziv dobili i Ministarstvo financija, te Hrvatska narodna banka ali se nisu odazvali panelu.