Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio je u svojem zadnjem broju Statističkih informacija stanje osiguranika i umirovljenika zaključno s 31. ožujkom 2017. godine.
Iz objave je vidljivo da 95.069 umirovljenika prima prosječnu mjesečnu mirovinu od 232,21 kune, 183.073 umirovljenika prima mjesečnu mirovinu manju od 1000 kuna, 314.859 umirovljenika manju od 1500 kuna, a 541.812 umirovljenika ima mjesečnu mirovinu manju od 2000 kuna.
Uzevši u obzir omjer broja osiguranika (1.452.052) i broja umirovljenika (1.139.779), njegova je vrijednost 1,27, što upućuje na izjednačenje broja osiguranika i umirovljenika, koje upozorava na urušavanje mirovinskog sustava, javlja Slobodna Dalmacija.
Ministar rada i mirovinskog osiguranja Marko Pavić najavio je finaliziranje mirovinske reforme do konca godine, ali pitanje što mogu umirovljenici od toga očekivati ostaje otvoreno. Hrvatski mirovinski sustav opterećen je u prvom redu prevelikim brojem umirovljenika, posebno mladih i povlaštenih. Zahtjevima Europske komisije kao što su produljenje starosne dobi za umirovljenje, veće "kažnjavanje" ranijeg umirovljenja i smanjenje broja zanimanja s beneficiranim radnim stažem, teško je udovoljiti.
Novi Zakon o braniteljima nagovještava povećanje broja umirovljenika: oko 5000 branitelja podnijelo je naknadni zahtjev za umirovljenje na temelju invalidnosti.
Eventualno urušavanje mirovinskog sustava realna je mogućnost i ne bi trebala nikoga iznenaditi. Posljednje povećanje mirovina za 0,94 posto apsurdno je, kada znamo da je time 95.069 umirovljenika na svoju prosječnu mirovinu od 232,21 kune dobilo povećanje od 2,18 kuna, piše Slobodna.
Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i povlaštenih službenih osoba, te mirovine prema Ugovoru između Republike Hrvatske i BiH o suradnji na području prava stradalnika rata u BiH koji su bili pripadnici HVO-a i članova njihovih obitelji u sustavu su uveli novih 93.118 umirovljenika.
U objavi HZMO-a redovito nedostaje bitan podatak o tome koliko je umirovljenika osiguralo mirovinu svojim radom, odnosno punim radnim stažem.
Sve vlasti do sada dobrim dijelom ignorirale unaprjeđivanje mirovinskog sustav. Iz podataka je vidljivo da je čak 272.741 umirovljenik mlađi od 65 godina. Ova objava ne otkriva nikakvu toplu vodu, poznato je da su nakon sumnjive i nikad kažnjene privatizacije ljudi ostajali bez radnog mjesta, a mnogi su "otjerani" u mirovinu, pa sada valja trpiti, kad već nitko neće odgovarati, zaključuje Slobodna.