08. veljača 2016.

Mladi i dalje nezaposleni, a građani blokirani

Podaci Eurostata rasvijetlili su tužnu istinu o pomoći mladima pri zapošljavanju, a Fina da je Hrvatska krajem prosinca imala 41.659 blokiranih poslovnih subjekata te 321.580 građana

Iako je Hrvatska nakon uvođenja stručnog osposobljavanja za mlade dobila pohvale iz Europske unije, novi podaci Eurostata rasvjetljavaju tužnu istinu o pomoći mladima pri zapošljavanju. Stopa nezaposlenosti mladih Hrvata od 15 do 24 godine pala je na prošlogodišnjih 44,6 posto s 45,5 u 2014. godini. Na sva zvona isticana dobra politika zapošljavanja mladih ‘poboljšala‘ je stopu na razini statističke greške. Karlo Kralj, predsjednik Mreže mladih Hrvatske, ističe da je najveći uzrok nezaposlenosti mladih nedovoljan broj radnih mjesta, ne neiskustvo, pa nova vlada mora razmisliti o novoj politici zapošljavanja. Mirando Mrsić bivši ministar rada i mirovinskog sustava i dosadašnja vlada, vele u Mreži, nisu imali sluha za upozorenja o nedostacima te politike. Hrvatska je tako protratila prošlu godinu ulažući milijune kuna za mjere koje nisu dale prave rezultate, naglasili su.  

Krajem prosinca, objavila je Fina, Hrvatska je imala 41.659 blokiranih poslovnih subjekata s 25,14 milijardi kuna neizvršenih osnova za plaćanje, dok je 321.580 građana imalo ukupno dugovanje od 36,52 milijarde kuna. Prema studenom to je 2110 manje blokiranih tvrtki te je njihov dug smanjen za oko 300 milijuna kuna. U prosincu je bilo 2770 manje blokiranih građana nego u studenom je, no dug im je rastao za oko 190 milijuna kuna. U usporedbi s krajem 2014. g. na kraju prošle je bilo 6.211 blokiranih tvrtki manje s manjim iznosom neizvršenih osnova za plaćanje od skoro 4,5 milijardi kuna. Broj blokiranih građana u istom razdoblju nije se bitno mijenjao, što se ne može reći za njihove dugove koji su u prošloj godini ‘otišli gore‘ za skoro 5,5 milijardi kuna. Javni je dug, pak, prema podacima Hrvatske narodne banke krajem listopada bio 283,8 milijardi kuna, što je 85,5 posto BDP-a.

Ove godine javni bi dug mogao dosegnuti 87 posto, a u idućoj 87,4 posto BDP-a. To je manje nego je komisija procijenila na jesen kada je očekivala da će na kraju 2017. g. dug dosegnuti 92,9 posto BDP-a. Zdravko Marić, ministar financija, ocijenio je komisijine procjene dobrom početnom osnovom. Tek je nekoliko zemalja kojima je ispravljen rast na više, izjavio je, no ova se vlada neće zadovoljiti tom stopom niti u svom mandatu, niti općenito u srednjem roku. Smatra da je na to povećanje utjecaj imala nova vlada, njene najave i program. Za komisijino predviđanje o proračunskom manjku od 3,9 posto BDP-a, kaže da je napravljeno uz pretpostavku da se neće primjenjivati nikakve mjere. No, ova vlada je naumila smanjiti manjak na tri posto, ponovio je. Također, ove godine neće doći do promjena u oporezivanju.  

Europska je komisija procijenila da će ove godine hrvatsko gospodarstvo rasti 2,1 posto, povećavši tako prijašnju procjenu od 1,4 posto. No, ocijenila je da će brzina oporavka biti ograničena uslijed dugova privatnog i javnog sektora. U četvrtom tromjesečju očekuju usporavanje rasta gospodarstva koje je na godišnjoj razini naraslo za 1,8 posto. Oporavak će se učvrstiti ove godine, kao posljedica snažnog zamaha u drugom dijelu 2015. g. Domaća potražnja bit će glavni pokretač rasta, dok će ulaganja biti sve veća kroz ovu i iduću godinu zahvaljujući korištenju europskih fondova. Komisija očekuje da će stopa nezaposlenosti u prošloj godini doseći 16,2 posto, ove 15,1 posto i iduće 13,8 posto. Zaposlenost bi ove godine trebala rasti za 1,3 posto i 2017. g. 1,5 posto.      

Niz pitanja i rasprava izazvala je moguća smjena Dragana Lozančića, ravnatelja Sigurnosno obavještajne agencije, koju je pokrenula hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović. Razrješenje mora supotpisati i predsjednik Vlade Tihomir Orešković, no on je odluku odgodio za ovaj tjedan što je izazvalo sumnju o raskoraku predsjednice i predsjednika Vlade. Nikola Brzica član Odbora za nacionalnu sigurnost u HDZ-u te Vijeća za domovinsku sigurnost predsjednice Republike, izjavio je kako zakon predviđa da jedan od krajnjih korisnika SOA-e pokreće razrješenje. Predsjednica je navela da je prekršen zakon, što je kršenje demokratske prakse i razlog je za smjenu, smatra Brzica. Sada predsjednik Vlade može sam donijeti odluku, istaknuo je, a ovakav se postupak već događao. Postupak je u skladu sa zakonom, dok svi sa strane koji raspravljaju o tome, upozorio je, raspravljaju o nečemu o čemu nemaju uvid.

Tri ključne stvari za telekomunikacije su: pojednostaviti, konsolidirati i digitalizirati, kazao je Dejan Ljuština član uprave i partner u odjelu poslovnog savjetovanja PwC Hrvatska, tvrtke koja je s poslovnim tjednikom Lider organizirala konferenciju Trendovi u telekomunikacijama. Digitalno oglašavanje će po Ljuštini prevladati, dok će u Sjedinjenim Američkim Državama mobilno oglašavanje ove godine uzeti prvenstvo. Na panelu ‘Telekom CEO‘ istaknute su teškoće s regulacijom, ukazano je na neravnotežu na domaćem tržištu te je upozoreno kako se država ne smije miješati u tu djelatnost osnivanjem državne tvrtke. Iako su kao tradicionalna tvrtka Hrvatske pošte pogođene digitalizacijom više nego ostale, na Digital panelu je Igor Garača iz Hrvatske pošte iznio kako bi željeli da ih Amazon smatra premijernim partnerom na ovom području. Igor Stebernak, član upravnog odbora Petrola, rekao je kako postoji mogućnost da Petrol bude disruptor na tržištu te da je budućnost u digitalnoj maloprodaji. Istaknuto je također da Uber posluje preko aplikacija, bez gotovine, s računom koji dolazi na e-mail, dok je Oradian usredotočen na Afriku. Tamo se bavi sustavom podrške financijskim institucijama u mikrokreditiranju, kazao je Julian Oehrlein osnivač start-upa Oradian, navodeći kako je u Nigeriji ‘mobile money‘ pravi hit.