07. srpanj 2016.

Mogu li domaći proizvođači hrane poboljšati pregovarački položaj u odnosu na trgovačke lance

Zakon o zabrani nepoštenih trgovinskih uvjeta u lancu opskrbe hranom, trebao bi poboljšati položaj domaćih proizvođača hrane u odnosu na trgovačke lance, rečeno je u četvrtak na okruglom stolu o nacrtu toga zakona. Pomoćnik ministra poljoprivrede Krunoslav Karalić rekao je tijekom skupa koji su organizirali Zbor agrarnih novinara Hrvatskog novinarskog društva i Društvo agrarnih novinara Hrvatske, da je cilj zakona koji predlaže Ministarstvo i koji je u fazi nacrta, uređenje tržišta te kako je očekivani učinak povoljniji tržišni položaj ovdašnjih proizvođača hrane.

- Osnovni cilj zakona je spriječiti zloporabu dominantne pozicije u pregovaračkim odnosima u lancu opskrbe hranom i uspostaviti pravedne trgovačke odnose u tom lancu. Kroz zakon također želimo sankcionirati neopravdano nametanje i prebacivanje troškova jedne strane u lancu na drugu, ali i sankcionirati neopravdani raskid ugovora u tom lancu, kao i neopravdane naknade za pojedine nepostojeće usluge, kazao je Karalić.

Naveo je i da je jedan od najbitnijih segmenata zakona koji predlažu sankcioniranje prodaje proizvoda ispod cijene koštanja ili ispod nabavne cijene s PDV-om. Po njemu, zakon prvenstveno uređuje tržište i sustav kakav već ima 20-ak članica Europske unije, s krajnjim efektom povoljnijeg položaja hrvatskih proizvođača hrane, dok će se njihova konkurentnost rješavati drugim mjerama.

Pomoćnik ministra gospodarstva Željko Pravdić istaknuo je kako su se hrvatski proizvođači hrane našli u dodatnim problemima i zbog ruskog embarga kada su se europski viškovi hrane počeli prelijevati prvenstveno na, u tom segmentu, slabije organizirane države.

On smatra kako Hrvatska nije iskoristila priliku od ulaska u Europsku uniju, a da trgovački lanci i dalje diktiraju gotovo sve uvjete na tržištu, od položaja artikala na policama do svega ostaloga.

Predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić pita se znamo li koliko je staro meso koje se uvozi u Hrvatsku po iznimno niskim cijenama, dok istovremeno naši proizvođači ne mogu plasirati svoje kvalitetne proizvode.

"Nešto se hitno mora poduzeti da zaštitimo svoju proizvodnju, to je napravila većina država EU-a", istaknuo je Brlošić, kojemu smeta i što se uvozi i mlijeko, odnosno po njemu nerijetko nekakva mliječna mješavina, loše kvalitete.

"Nismo protiv toga da se uvozi meso staro do dva mjeseca, ili svježe kvalitetno mlijeko, ali svjedoci smo da nam se uglavnom plasiraju proizvodi lošije kvalitete", rekao je Brlošić.

Predstavnica Cromilka Rašeljka Maras također misli kako bi novi zakon trebao smanjiti uvoz proizvoda po dampinškim cijenama. Prema podacima koje je iznijela, uvoz mlijeka u Hrvatsku od ulaska u EU porastao je 40 posto, a mlijeko se uvozi po dampinškim cijenama.

Predsjednik Saveza udruga povrćara Hrvoje Gregurić požalio se da proizvođači nisu sudjelovali u izradi nacrta zakona i pitao zašto država dozvoljava da se, recimo, uvozi paprika sumnjive kvalitete iz Srbije ili krumpir s Cipra.

On je zadovoljniji suradnjom sa stranim trgovačkim lancima nego s domaćima.

"Hrvatska kućanstva za hranu troše trećinu prihoda što je mnogo više od kućanstava razvijene Europe", navela je Božica Marković iz Hrvatske gospodarske komore, dok je najviše prigovora na nacrt zakona imao izvršni direktor Agrokora za poljoprivredu i predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca Goran Pajnić. Po njemu novi bi zakon poljoprivrednicima mogao donijeti samo nove probleme.

Predsjednik Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja Mladen Cerovac smatra da su mali i srednji hrvatski proizvođači hrane, zbog slabe pregovaračke snage, trenutno u podređenom položaju u odnosu na trgovce, te da bi novi zakon to mogao iznivelirati.