Državni zavod za statistiku objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda u prvom tromjesečju ove godine, koja će pokazati da je gospodarstvo, ponajviše zbog pada investicija i negativnog vanjskog okruženja, ponovno uronilo u recesiju.
Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo u prva tri mjeseca ove godine palo 2,1 posto. Pritom svi očekuju pad, i to u rasponu od 1,5 do 3 posto. Pokažu li se procjene točne, bio bi to najveći pad gospodarstva od drugog tromjesečja 2010. godine, kada je BDP potonuo 2,5 posto. To bi isto tako značilo da je gospodarstvo, nakon rasta u drugom i trećem lanjskom tromjesečju, ponovno utonulo u recesiju, koja se definira kao pad BDP-a dva kvartala zaredom, s obzirom da je u posljednjem lanjskom tromjesečju BDP oslabio 0,4 posto. Slabljenje gospodarstva ponajviše je posljedica daljnjeg pada investicija, industrijske proizvodnje i građevinske aktivnosti.
- U prvom kvartalu očekujemo pad BDP-a zbog iznimno loših kretanja visokofrekventnih pokazatelja, poput industrijske proizvodnje, koja je u tri mjeseca pala za 6,2 posto, i građevinskih radova, koji su pali za 11,7 posto. Istodobno je robni uvoz zabilježio rast od 4,1 posto, dok je izvoz porastao svega 1,1 posto, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.Skroman rast izvoza posljedica je, navode makroekonomisti, slabljenja europskih gospodarstava, naših najvećih vanjskotrgovinskih partnera, zbog čega slabi i tamošnja potražnja za uvoznim proizvodima. Gospodarstvo eurozone i Europske unije stagniralo je u prvom tromjesečju u odnosu na prethodna tri mjeseca, kada je palo za 0,3 posto, objavio je nedavno Eurostat. Premda je time zamalo izbjegnuta recesija, niz najnovijih podataka ukazuje na daljnju slabost gospodarstva eurozone. Hrvatskom gospodarstvu ne može pomoći ni domaća potrošnja. Promet u trgovini na malo porastao je u prvom tromjesečju blagih 0,5 posto.
- Potrošnja kućanstava mogla bi biti jedina rashodna kategorija BDP-a s blago pozitivnim stopama rasta na godišnjoj razini. Međutim, njezin rast uvelike je određen učinkom baznog razdoblja s pozitivnim prelijevanjem efekata turizma, ali je opterećen rastućom nezaposlenošću, padom zaposlenosti, smanjenjem raspoloživog dohotka i razduživanjem kućanstava, što potvrđuju i podaci o plasmanima banaka, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.
Smanjenje procjena BDP-a u 2012.Zbog nepovoljnih domaćih, ali i trendova u europskim gospodarstvima, dio makroekonomista te niz domaćih i stranih institucija smanjilo je u posljednje vrijeme procjene za hrvatsko gospodarstvo u ovoj godini. Prije tri mjeseca osam makroekonomista u anketi Hine procjenjivalo je u prosjeku da će BDP u 2012. godini oslabiti za 0,7 posto, dok sada očekuju pad od 0,9 posto. Pritom samo jedan očekuje rast, i to od 1 posto, nešto više od 0,8-postotnog rasta, koliko očekuje Vlada. Hrvatska narodna banka, prema najnovijim procjenama, u ovoj godini očekuje pad gospodarstva od oko 1 posto, dok je početkom godine procjenjivala da će pad iznositi 0,2 posto.
Nedavno je i Ekonomski institut revidirao svoje procjene, pa sada prognozira pad BDP-a za 1 posto, dok je početkom godine očekivao pad od 0,3 posto. I neke su međunarodne institucije smanjile procjene gospodarskih aktivnosti u Hrvatskoj.Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izvijestila je nedavno da u ovoj godini očekuje pad hrvatskog BDP-a za 0,6 posto, dok je krajem siječnja predviđala rast za 1 posto.
Međunarodni monetarni fond procjenjuje, pak, da će u ovoj godini hrvatsko gospodarstvo oslabiti za 0,5 posto, dok je u prognozama ujesen prošle godine očekivao rast od 1,8 posto. I Europska je komisija snizila svoje procjene. Tako ove godine očekuje pad hrvatskog gospodarstva za 1,2 posto, dok je u prijašnjim prognozama očekivala rast za 0,8 posto. Većina domaćih makroekonomista očekuje nastavak slabosti gospodarstva i u drugom tromjesečju, dok u drugom dijelu godine, zbog najavljenih investicija Vlade i dobre turističke sezone, očekuje jačanje gospodarskih aktivnosti, što bi trebalo ublažiti pad od početka godine.
- Iako u drugoj polovici godine očekujemo pozitivnija kretanja, smatramo da neće doći do značajnijeg, nego blagog oporavka gospodarstva, nedovoljnog da poništi negativnu prvu polovicu godine“, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.