Ulaganja u željeznicu postaju okosnicom gospodarskog oporavka i važan čimbenik revitalizacije hrvatske industrije, ocijenjeno je na 6. međunarodnom savjetovanju o željeznici u organizaciji Hrvatskog društva željezničkih inženjera, koji je započeo danas i trajat će dva dana.
Nakon godina pa i desetljeća zanemarivanja i zapuštanja, željeznica je u prvom planu vladinih investicijskih projekata, kazao je zamjenik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Zdenko Antešić.
Modernizacija željeznice i razvoj intermodalnog prijevoza u samom su vrhu vladinih ulagačkih prioriteta, istaknuo je.
Najveća ulaganja očekuju se u infrastrukturu i to posebno u riječki prometni pravac, na kojem bi trebala dosegnuti 15 milijardi kuna, kaže predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Darko Peričić.
Prema njegovim riječima, već je prošla godina s ulaganjima većim od 1,5 milijardi kuna, bila rekordna za HŽ Infrastrukturu, a ove godine u planu su ulaganja od 1,7 milijardi kuna.
Rast bi se trebao nastaviti u 2015. godini s 2,1 milijardom kuna, godinu kasnije očekuju se ulaganja od 3,1 milijarde, a 2017. godine 4,7 milijardi kuna.
Čelnik HŽ Putničkog prometa Dražen Ratković ističe kako ta tvrtka, povećanim ulaganjima i provedbom restrukturiranja, želi spremna dočekati 2019. godinu i liberalizaciju željezničkog prijevoza putnika. Tada će i drugi željeznički operateri uz HŽ Putnički prijevoz moći prevoziti putnike unutar Hrvatske.
Spremnosti HŽ Putničkog prijevoza za te događaje trebala bi, prema Ratkovićevim riječima, pridonijeti dva važna projekta - nabava 44 nova vlaka i razvoj novog sustava prodaje i rezervacije karata.
Plan je povećati prijevoz putnika za 17,4 posto i prihod za 29 posto do kraja 2019. godine.
Ove godine HŽ Putnički prijevoz trebao bi poslovati s gubitkom od 17 milijuna kuna, što je znatno manje u odnosu na 50 milijuna eura iz prošle godine, kaže Ratković.
Uz informaciju o planovima domaćih željezničkih poduzeća, glavna tema kongresa je prometna politika EU-a unutar koje je utvrđena osnovna prometna mreža od devet koridora. Ta bi mreža trebala biti dovršena 2030. godine, pri čemu se pruža mogućnost iskorištavanja velikih planiranih ulaganja u željeznicu za razvoj cjelokupnog gospodarstva.