Na aukciju Hrvatske banke za obnovu i razvitak za program kreditiranja razvoja gospodarstva pristiglo je 12 ponuda od 10 poslovnih banaka u ukupnom iznosu od 757 milijuna i 750 tisuća kuna.
HBOR je na natječaju ponudio 100 milijuna kuna za kredite poslovnih banaka u kunama i 400 milijuna kuna za kredite s valutnom klauzulom. Prihvaćeno je devet ponuda poslovnih banaka i to od Erste Banke za iznos kvote od 150 milijuna kuna uz ponderiranu kamatnu stopu za krajnjeg korisnika od 3,96 posto. Prihvaćena je i ponuda HPB-a od 26,75 milijuna kuna s ponderiranom kamatom od 3,75 posto, ponuda Hypo Banke za kvotu od 30 milijuna kuna, uz kamatu od 4,01 posto. Također, prošla je i ponuda Jadranske banke od 35 milijuna kuna uz kamatu od 3,16 posto, PBZ-a od 38,25 milijuna i kamatu od 4,15 posto, RBA od 60 milijuna kuna i kamatu od 4, 21 posto te ponuda Societe Generale- Splitske banke za kvotu od 25 milijuna kuna s kamatom za korisnika od 3,86 posto. Uz to, prihvaćene su i dvije ponude Zagrebačke banke od kojih je jedna 35 milijuna kuna (kamata 3,55 posto) te druga od 100 milijuna kuna (kamata 3,46 posto) za kreditiranje uz valutnu klauzulu.
Prihvaćeno je pet ponuda za kreditiranje uz kredite poslovnih banaka u kunama u iznosu od 264,75 milijuna kuna te sedam ponuda za kreditiranje uz valutnu klauzulu u iznosu od 493 milijuna kuna.U nekim slučajevima su banke tražile visoke marže, pa nisu prihvaćeni puni iznosi zatražene kvote kredita. Iz HBOR-a najavljuju iduću aukciju kroz 10-ak dana. Iako su se očekivale niže kamatne stope, ovaj put nije do toga došlo.- Želja nam je da poslovne banke smanje kamate - naglasio je predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev. Unatoč ovom programu kreditiranja i razvoja gospdarstva, postoje povoljnija sredstva za poslovanje iz HBOR-a.- Prvi je krug i neću biti razočaran - rekao je ministar financija Slavko Linić koji se nada kako će bankarski sustav shvatiti da podjela rizika ponekad nosi i više nego li bankarska marža.Ugovor o sindiciranom kreditu je za sada potpisan s tek 13 poslovnih banaka na 3 milijarde i 400 tisuća kuna od planiranih 4 milijarde.- Banke koje nisu potpisale ovaj ugovor, na neki način su oštetile svoje komitente jer neće moći koristiti povoljnija sredstva - naglasio je Kovačev.