U Hrvatskoj se na lijekove troši oko 1,4 posto BDP-a što je više nego na znanost i visoko obrazovanje zajedno, istaknula je Tanja Broz iz Ekonomskog instituta, na okruglom stolu ‘Ima li lijekova za tržište lijekova‘.
Osim racionalizacija u sustavu zdravstva, istaknula je Broz, potrebno je podići svijest liječnika i pacijenata o racionalnoj potrošnji lijekova, naročito antibiotika. Prema njenom mišljenju, potrošnja lijekova u Hrvatskoj idućih će godina rasti zbog starenja stanovništva, no, ponovila je, potrebno je racionalno koristiti predviđena sredstva, rečeno je na okruglom stolu u organizaciji magazina Banka i Ekonomskog instituta Zagreb.Iako se smanjila potrošnja lijekova preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, u porastu je potrošnja lijekova koji se izdaju bez recepta. Najviše se koriste lijekovi za kardiovaskularne bolesti i živce.Matko Bolanča, predsjednik Uprave Plive i HUP-ove udruge proizvođača lijekova, iznio je podatak da Hrvatska u odnosu na Sloveniju ili Mađarsku izdvaja manja sredstva za lijekove, a oni su u Hrvatskoj i jefitiniji.Kako je naglasio, politika smanjenja trošenja lijekova kod građana je dala rezultata, ali raste potrošnja lijekova u bolnicama. Tvrdi da u Hrvatskoj na tržištu lijekova nije problem cijena lijeka, već neučinkovita naplata lijekova između zdravstvenog sustava, distributera i proizivođača lijekova jer su rokovi plaćanja i preko 350 dana.Pomoćnik ministra zdravlja Rajka Ostojića, Luka Vončina je najavio nove pravilnike za uvrštavanje lijekova na listu HZZO-a o čemu će se, rekao je, provesti rasprava. Napomenuo je da ti pravilnici moraju biti usuglašeni s direktivama EU, a da cijena lijeka u Hrvatskoj sigurno neće padati.