Grijeh je kako pravosuđe ne zna oploditi novac kada za to ima priliku. Zagrebački Županijski sud samo u slučaju ‘Agram‘ dobio je na ime jamčevine za Milana Bandića 15 milijuna kuna, koje je prema zakonu položio na poseban račun u poslovnoj banci. Kako nam je pojasnio glasnogovornik Suda Krešimir Devčić, Sud tim novcem ne može raspolagati.
- Sud ne smije aktivno upravljati novcem od uplaćenih jamčevina tako da je riječ o sredstvima koja samo stoje na računu i u svakom trenutku moraju biti raspoloživa za povrat uplatitelju. Na ta se sredstva daju kamate a vista, koje na kraju ostaju na računu Suda, ali Sud tim sredstvima ne može raspolagati – rekao je Devčić.
Zanimljivu odluku da sud ni kamatom koja sjeda na račun ne smije raspolagati donijelo je Ministarstvo pravosuđa na čelu s ministrom Orsatom Miljenićem.
– Kamata, koju sudu banka obračunava i uplaćuje tromjesečno na račun na kojem se nalaze novčana sredstva od uplaćenih jamčevina, ostaje evidentirana na računu suda. Za sada se tom kamatom, prema usmenom naputku Ministarstva pravosuđa, ne smije koristiti sud niti se treba uplaćivati u državni proračun – objasnio je Devčić, a iz Ministarstva na naš upit nisu odgovorili.
Informacija o visini sredstava od uplate jamčevina na računu suda poslovna je tajna, kao i podatak o iznosu godišnje kamate koju sud dobije za sredstva na depozitnom računu, rekli su nam, a iako je javnost upoznata samo s visinom jamčevina u slučaju Milana Bandića odvjetnici upoznati s radom suda ističu da postoji mnogo manjih jamčevina koje znaju stajati na račun suda po nekoliko godina. Postavlja se pitanje zašto se novac koji stoji na računu u banci ne oroči.
– Za jamstvo, propisano Zakonom o kaznenom postupku, također ne postoje propisi prema kojima bi sudovi mogli raspolagati tim sredstvima, primjerice, na način da se ona oroče na određeni rok uz znatno veću kamatnu stopu od one koja se sada isplaćuje – istaknuo je Devčić.
To je samo još jedan primjer koji dokazuje da pravosuđe, koje vještacima duguje više od 90 milijuna kuna, a na računima u bankama sudovi imaju desetke milijuna kuna, nije sposobno upravljati novcem.
Naime, kada bi se uzela samo jamčevina koju je za Milana Bandića uplatio njegov odvjetnik Marijan Hanžeković u iznosu od 15 milijuna kuna i oročila na samo tri mjeseca, uz kamatnu stopu od 3,25 posto za kune (koliko iznosi redovna stopa kod oročenja većih od 100 tisuća eura), sud bi dobio 121.875 kuna kamate. Ako bi se to oročenje produživalo i trajalo godinu dana plus jedan dan, kamata bi bila 487.500 kuna.
Kada bi se tim impresivnim brojkama dodali iznosi jamčevina ostalih sudionika afere ‘Agram‘, a u tom slučaju ukupni iznos uplaćenih jamčevina iznosi oko 30 milijuna kuna, tada bi sud za tri mjeseca oročenja dobio kamatu od 243.750 kuna, a ako bi oročenje trajalo najmanje godinu dana, kamata bi iznosila nevjerojatnih 975.000 kuna. Spomenuti izračuni dobiveni su temeljem redovnih ponuda hrvatskih banaka, vrlo vjerojatno u nekima od njih kamatne stope mogle bi biti i više, a oročenje ne bi bilo strogo određeno na minimalnina tri mjeseca. Jer ako hrvatski poduzetnici s bankama mogu dogovarati kraća oročenja, a riječ je o deset ili 15 dana, onda mogu i sudovi.
No i u slučaju da usred oročenja sud mora vratiti novac od jamčevine, ostaje glavnica i a vista kamata. Ta kamata, uza stopu od 0,1 posto na godišnjoj razini, iznosi 15.000 kuna. Stoga nije jasno zašto sudovi ne raspolažu novcem od jamčevina i kome novac od kamata na kraju ide. A istodobno duguju milijune sudskim vještacima.