Lako je rasporediti novac ako ga imate dovoljno, no većina nas ipak se vječno bori s kroničnom nestašicom novčanica u bilo kojoj valuti. Nekako ‘kuburimo’ iz mjeseca u mjesec, a trebalo bi nešto uštedjeti za crne dane.
Čarape kao mjesto štednje odavno su izgubile bitku s bankama i štedionicama. Kad se već odlučimo štedjeti, onda moramo odlučiti i u kojoj valuti. Štednja u eurima i dalje je najpopularnija među Hrvatima, no i kunska je sve popularnija.Koje su prednosti devizne štednje, a koje kunske, i kako se odlučiti, odlučili smo provjeriti među više bankara. Damir Krcivoj, direktor Proizvoda depozitnog poslovanja i ulaganja u Zagrebačkoj banci, objašnjava da dio njihovih klijenata svoj novac usmjerava i u ostale oblike ulaganja, no da se uvijek preporučuje dio financijske imovine držati u sigurnim oblicima kao što je oročena štednja. Većina, kaže, prepoznaje važnost ulaganja s uravnoteženim omjerom između sigurnosti i rizika.
Kako se zaštititiNačin, vrsta i oblik štednje ovise o sklonostima, navikama i mogućnostima klijenta - valuta je samo jedan od elemenata štednje koje klijent odabire prema svojim željama, napominje Krcivoj. Kamatne stope na kunsku štednju tradicionalno su više od onih na štednju u eurima. Zagrebačka banka, napominje Krcivoj, nudi i druge strane valute koje klijent može odabrati ako svoj novac poželi oročiti u njima (npr. ako klijent prima plaću u dolarima). Kamatne stope razlikuju se ovisno o odabranoj valuti. I klijenti Zagrebačke banke, otkriva Krcivoj, tradicionalno vole deviznu štednju i euro, zato je većina oročene štednje i dalje devizna, čak 90 posto. Štoviše, taj udio devizne i kunske štednje u Zagrebačkoj banci u skladu je s omjerom između devizne i kunske štednje u ukupnoj štednji u bankarskom sektoru Hrvatske, koji se od 2009. nije promijenio. S obzirom na to da je najbolje ulaganje ono koje je raspoređeno u više oblika, pametno je rasporediti štednju u više oblika i nekoliko valuta. Štednja u više valuta dobar je način da se klijent zaštiti od pada vrijednosti valute, objašnjava naš sugovornik iz Zagrebačke banke.
Pomoć u planiranjuPrivredna banka Zagreb nudi bogat izbor štednih proizvoda. Ko štednju koju klijenti najviše ugovaraju u toj banci izdvajaju PBZ - perpektivnu deviznu štednju u eurima i PBZ - perspektivnu štednju u kunama. Glavno je obilježje tih proizvoda mogućnost naknadnih uplata, i to u iznosima i razdobljima po klijentovoj želji, uz mogućnostugovaranja trajnog naloga, što klijentima olakšava planiranu štednju, objašnjava Dražen Dumančić iz Ureda Uprave za korporativne komunikacije PBZ-a.
Ako se naknadnim uplatama prijeđe u viši razred, u tom se trenutku kamate obračunavaju po višoj kamatnoj stopi. Kamatne su stope promjenjive, ovise o roku i iznosu oročenja. Nakon isteka oročenja kao dodatni bonus na obračunane kamate isplaćuje se 10-postotna premija, otkriva Dumančić. Ako se štednja ugovori na internetskom kanalu PBZ365, klijenti dobivaju poticajni dio na kamatnu stopu. PBZ perspektivu pak može se ugovoriti na rokove od šest do čak šezdeset mjeseci. Jedna od pogodnosti jest mogućnost raspolaganja novcem i prije isteka oročenja bez naplate naknade, ali uz obračun kamata kao za štedne uloge po viđenju. Od ostalih proizvoda u PBZ-u ističu mogućnost ugovaranja proizvoda u raznim valutama, uz promjenjivu i fiksnu kamatnu stopu, mogućnost izbora periodičnosti isplate kamata, mogućnost dogovora visine kamatne stope u izravnom kontaktu s klijentom za više iznose oročenja.
Vremenski uvjetI u Hrvatskoj poštanskoj banci ne žele otvoreno savjetovati u kojoj je valuti najbolje štedjeti, no kao osnovnu prednost kunske štednje ističu povoljniju kamatnu stopu i do pet posto na godinu u akcijskoj ponudi koja traje do 31. listopada. U štednji u stranoj valuti, kaže Slavica Pulić iz Odjela za prodaju i marketing banke, najviše u eurima, klijenti vjeruju da je riječ o depozitima koji će kvalitetno sačuvati vrijednost oročenog novca zbog niskog rizika promjene tečaja.
U Imex banke ističu zajedničke prednosti njihove kunske i devizne štednje. To su, prije svega, konkurentne kamatne stope, dugi rokovi oročenja, izbor između fiksne ili promjenjive kamatne stope, mogućnost periodične isplate kamata (mjesečno, tromjesečno, polugodišnje i godišnje) te izostanak kaznenih mjera u slučaju prijevremenog razročenja. U kunskoj štednji kao prednost navode više kamatne stope, relativno stabilan kunski tečaj u odnosu na euro te izostanak troškova konverzije jer je riječ o domaćoj valuti. Kao najveću prednost devizne štednje, poglavito u eurima, navode povjerenje klijenta u tu valutu. Tražili smo i savjet osobnog bankara u slučaju da ‘bogatstvo’ od sedam tisuća kuna želimo spremiti u njihovu banku. U kojoj valuti, zanimalo nas je. U Imex banci odgovorili su nam da bi nam u tom slučaju bilo najbolje oročiti taj iznos u kunama na rok od 12 mjeseci. Naime, kamatna stopa na to razdoblje na tu svotu kod njih je pet posto. To znači da bismo nakon isteka tog razdoblja štednje u džep mogli spremiti 7350 kuna. To se možda ne čini mnogo, ali da je riječ o većim iznosima i duljem razdoblju štednje, to bi već bila druga priča. No za početak je dobro početi štedjeti. Kuna po kuna ili euro po euro i - možda jednog dana - kućica u cvijeću.