Najčešći gospodarski kriminal u Hrvatskoj je prisvajanje imovine te kibernetički kriminal, a samo jedna od četiri tvrtke provodi procjenu rizika od prijevare
Koje su tri prevladavajuće vrste gospodarskog kriminala u Hrvatskoj, tko su najčešći počinitelji prijevara, koliki su financijski gubici zbog gospodarskog kriminala i kakva je Hrvatska u otkrivanju gospodarskog kriminala, pitanja su na koje je odgovorilo ovogodišnje PWC-ovo istraživanja gospodarskog kriminala. Rezultate istraživanja na današnjoj tiskovnoj konferenciji su predstavili Per Sundbye, partner u PwC-u i voditelj zadužen za forenzičke usluge u jugoistočnoj Europi, i Martina Butković, direktorica u PwC-u zadužena za forenzičke usluge u Hrvatskoj.
U istraživanju su sudjelovali najvećim brojem hrvatski financijski direktori, voditelji odjela riznice i kontrolinga, 19 posto, izvršni direktori, predsjednici i generalni direktori, 17 posto, članovi uprava 17 posto, i ostali. Njih 70 posto je iz privatnih kompanija iz raznih sektora: financija, osiguranja, inženjerstva i građevine, proizvodnje te tehnologije. U Hrvatskoj je u posljednje dvije godine gospodarski kriminal doživjela jedna od četiri kompanije, dok je na globalnoj razini njih 36 posto.
Najčešći gospodarski kriminal u Hrvatskoj je prisvajanje imovine u čak 58 posto slučajeva, a globalno je to 64 posto, mito i korupcija je 33 posto što je više nego na globalnoj razini koja je 24 posto, te kibernetički kriminal koji je 25 posto, a na globalnoj razini 32 posto. No to nije prava slika stanja.
- U Hrvatskoj je samo 26 posto ispitanika doživjelo gospodarski kriminal što je niže od prosjeka, ali postoji vjerojatnost nižih stopa otkrivanja. Ključni alati za praćenje i otkrivanje kao što je analitika podataka u svrhu utvrđivanja neobičnih aktivnosti i nepravilnih uzoraka transakcija nisu vrlo sofisticirani, a često se uopće ne koriste - rekao je Sundbye ističući da ne postoje učinkoviti kanali za prijavu gospodarskog kriminala poput telefona za prijavu nepravilnosti, ali i zaštite onih koji ih prijavljuju.
Najveći udio gospodarskog kriminala u Hrvatskoj je u maloprodajnom i potrošačkom sektoru (dok je na globalnoj razini u financijskom) slijede osiguravajuća društva, inženjerstvo i građevina, financijske usluge te proizvodnja i tehnologija. Najviše je prijevara u državnim tvrtkama, potom privatnim, te dioničkim društvima, a otkrivene su tijekom uobičajenih unutarnjih revizija ili kroz korporativnu sigurnost.Iako je kibernetički kriminal u porastu, u samo četiri od deset tvrtki u Hrvatskoj, ali i na globalnoj razini, postoje stručnjaci za krizne situacije koji se mogu nositi s tim. Jedna od četiri hrvatske tvrtke doživjela je kibernetički kriminal i financijski gubici iznosili su 350.000 kuna, ali je 27 posto ispitanika imalo gubitke i veće od sedam milijuna kuna. Kibernetički kriminal izazvao je prekid usluge i krađu intelektualnog vlasništva, te krađu podataka. Unatoč tomu 21 posto hrvatskih ispitanika ne namjerava napraviti plan za zaštitu od takve vrste kriminala, a 27 posto ih nema nikakav plan.
- Hrvatske organizacije nisu potpuno svjesne rizika kibernetičkog kriminala i stoga nisu spremne za hvatanje u koštac s takvim prijetnjama – rekla je Butković te dodala da se hrvatski rezultati razlikuju od globalnih kad je riječ o tipičnom počinitelju prijevara.
Na globalnoj razini su zastupljeni unutarnji počinitelji, a na hrvatskoj vanjski. Kad se radi o mitu i korupciji ispitanici su pokazali vrlo visok moralni kriterij, čak devet od deset njih radije bi pustilo da poslovanja transakcija propadne nego uzelo mito. Od 16 posto ispitanika se u posljednje dvije godine tražilo plaćanje mita, 22 posto tvrdi da je izgubilo poslovnu priliku zbog konkurenta koji je možda platio mito, dok je na globalnoj razini samo njih 15 posto bilo u istoj situaciji.
Hrvatske tvrtke u vrlo malom broju, jedna od četiri, provode procjenu rizika od prijevare, a samo 50 posto ih provodi redovitu edukaciju o svojem kodeksu ponašanja. Čak tri četvrtine ispitanika smatra da u Hrvatskoj ‘prilika čini lopova‘, a čak 67 posto kriminala počinili su vanjski ‘suradnici‘; kupci, predstavnici i posrednici.
U iduće dvije godine hrvatski ispitanici predviđaju da će doživjeti neke od vrsta gospodarskog kriminal kao što su protupravno prisvajanje imovine, mito i korupciju ili kibernetički kriminal. Dok, primjerice, Ujedinjeno Kraljevsto, SAD, Italija, Francuska, Kanada i Australija, zemalje iz skupine G20, najvećom prijetnjom drže povećanje kribernetičkog kriminala.
Ovo je prvi puta da Hrvatska sudjeluje u globalnom istraživanju koje PwC tradicionalno provodi. U istraživanju, koje je trajalo tijekom 2014. i 2015., intervjuirano je više od 6.300 sudionika u 115 zemalja, a iz Hrvatske je sudjelovalo 47 posto vodećih kompanija. PwC je međunarodna kompanija koja ima tvrtke u više od 157 država i više od 208.000 zaposlenih koji se bave revizijom poslovnim savjetovanjem i porezom.