26. travanj 2015.

Naša misija je povezivanje znanosti i gospodarstva

Jasmina Trstenjak
Jasmina Trstenjak

Zagrebački fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) od 2009. godine do danas finalizirao je 359 projekata usmjerene na povezivanje znanosti i gospodarstva. U ovom trenutku imaju 78 aktivnih projekata koje financiraju EU ili Hrvatska

Na natječajima Programa provjere inovativnog koncepta (PoC) Poslovno-inovacijske agencije Republike Hrvatske (BICRO), redovito drže prvo mjesto po broju financiranih projekata, čime se osim gospodarske komponente njihovih istraživanja, dokazuje i izražena inovacijska dimenzija fakulteta.

Dekan Mislav Grgić kaže da im je cilj rezultate svih istraživanja primijeniti u gospodarskom sektoru na dobrobit cijelog društva, kroz suradnju s poduzetnicima u Hrvatskoj i inozemstvu.

-Zato je važno da u te projekte budu uključen gospodarski sektor jer su upravo poduzetnici ti koji će ishode istraživanja primijeniti u svome radu. U trenutku kad počinje faza komercijalizacije, tu se zaustavlja ingerencija FER-a – napominje Grgić.

Svi projekti rezultirali su različitim koristima, kao što su inovacije, patenti, poboljšanja u proizvodnji, novi proizvodi i sl. Osim zapošljavanja, nabavljena je i značajna istraživačka oprema koja omogućava daljnji razvoj FER-a. Rezultati istraživanja odmah se primjenjuju u nastavi i dostupni su novim naraštajima studenata iz čijih redova, pak, dolaze novi istraživači i znanstvenici, zatvarajući tako pozitivnu povratnu vezu između nastave, istraživanja i znanosti.

U suradnji s domaćim poduzećima i državnim agencijama djelovalo i na podlogama za razvoj novih proizvoda i usluga. Primjeri su nove telekomunikacijske usluge u suradnji s tvrtkom Ericsson Nikola Tesla i Hrvatskom regulatornom agencijom za mrežne djelatnosti (HAKOM), odnosno unapređenje projektiranja energetskih transformatora, kao jednog od najvažnijih izvoznih proizvoda, u suradnji s poduzećem Končar ‐ Energetski transformatori.

-Velika je dobit i u zapošljavanju. Naime, uz nastavno i administrativno osoblje koje je plaćeno iz državnoga proračuna, plaće četvrtine zaposlenih na FER-u financira se iz projektne suradnje. Radi se o 130 osoba. Veliki udio u tim sredstvima imaju europski fondovi – ističe Grgić.

Od 2009. iz europskih su fondova povukli oko 16 milijuna eura kroz različite programe. Najviše su sudjelovali u okvirnim europskim istraživačkim programima kao što je FP7, ali i bilateralnim i multilateralnim programima te programima "NATO - Science for Peace" i sl.

Krajem 2014. dobili su čak četiri projekta (od ukupno 19 projekata na razini cijele Hrvatske) iz tzv. strukturnih fondova, odnosno iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj, namijenjena jačanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Ukupna vrijednosti tih projekata je 2,7 milijuna eura, a uvjet da bi netko mogao aplicirati jest sudjelovanje partnera iz poslovnog sektora.

-Dakle, mi smo ova četiri projekta dobili u suradnji s četiri hrvatska gospodarska partnera. Ovi podaci najbolji su primjer da mi istražujemo u skladu s potrebama gospodarstva te tako stvaramo baze novih ideja i tehnoloških rješenja, što čini osnovu za gospodarski rast i uspostavu konkurentnosti gospodarstva, kao i stvaranje i rast tehnologije. Tu je izuzetno važna i komunikacija te poznavanje, kako istraživačkog tako i industrijskog potencijala, kao i programa koje nude resorna ministarstva i fondovi EU – naglašava Grgić.

S obzirom na to da je FER najstarija, najveća i najznačajnija visokoobrazovna i istraživačka ustanova u Hrvatskoj u području elektrotehnike, računarstva i informacijsko-komunikacijske tehnologije, u tim se industrijama realizira i najviše projekata s gospodarstvom. Posebno je poznata sposobnost istraživača s FER‐a za sudjelovanje u interdisciplinarnim znanstvenim projektima, gdje u suradnji sa znanstvenicima iz drugih polja i područja znanosti zajedno provode istraživačke projekte. U okviru takvih projekata istraživači s FER‐a proširili su i primijenili znanja iz elektrotehnike i računarstva u mnoge druge struke kao što su strojarstvo, medicina i ekonomija.

-Većina studija i ekspertiza izvedena je u suradnji s velikim javnim poduzećima u području energetike i transporta, u suradnji s državnim agencijama u području informacijskih sustava i infrastrukture, velikim komunalnim poduzećima ili proizvodnim poduzećima u Hrvatskoj i u regiji. Čvrsta veza između gospodarstva i FER očituje se, dakle, u ključnim partnerima koji su svi redom velika i respektabilna hrvatska i inozemna poduzeća. Posebno možemo izdvojiti HEP, Končar, Agrokor, HT, HŽ, Dalekovod, Janaf, Vipnet, Ericsson Nikola Tesla, Siemens, Uljanik, itd. - imamo sklopljene sporazume o suradnji s preko 30 gospodarskih subjekata od kojih je većina iz industrije – priča Grgić, dodajući da je FER s partnerima iz akademske i istraživačke zajednice te gospodarskim partnerima pokrenuo kapitalni projekt Inovacijski centar, koji će se uskoro uspostaviti u neposrednoj blizini FER-a, a koji će izgraditi sredstvima strukturnih fondova EU.

Naglašava da se značaj povezivanja znanosti i gospodarstva ogleda u stvaranju novih znanja, inovacijama i podizanju konkurentnosti domaćeg gospodarstva, uz otvaranje novih radnih mjesta i povećanje zapošljavanja.

-Na FER-u znanost nije sama sebi svrha. Spomenuti podatak da smo četiri velika znanstvena projekta financirana iz strukturnih fondova, odnosno iz sredstava Europskog fonda za regionalni razvoj, dobili u suradnji s četiri hrvatska gospodarska partnera, najbolji je dokaz da na FER-u istražujemo u skladu s potrebama gospodarstva te tako stvaramo baze novih ideja i tehnoloških rješenja, što čini osnovu za gospodarski rast i uspostavu konkurentnosti gospodarstva, kao i stvaranje i rast tehnologije. Tu je izuzetno važna i komunikacija te poznavanje kako istraživačkog tako i industrijskog potencijala kao i programa koje nude resorna ministarstva i fondovi Europske unije – ističe Grgić.

Nastoje, dodaje, a u velikoj mjeri i uspijevaju, sve svoje magistre inženjere pripremiti za samostalni rad u razvoju i primjeni suvremenih informacijskih tehnologija. Smatraju da je još važnija njihova priprema za trajno samostalno obrazovanje jer su životni ciklusi informatičkih tehnologija danas iznimno kratki. Veliku pažnju posvećuju i učenju temeljnih koncepata.

Što se povezivanja obrazovanja i potreba gospodarstva tiče, Grgić smatra da je jedna od ključnih spona u ostvarenju visoke razine kvalitete obrazovanja djelotvoran sustav osiguravanja kvalitete.

-FER je oduvijek prepoznavao njegov značaj te je radio na nacionalnoj i međunarodnoj prepoznatljivosti svojih studija kroz postupke (re)akreditacija. Takvi postupci su višegodišnji, međunarodno evaluirani, temeljeni na egzaktnim podacima i brojnim provjerama te smo na njih s jedne strane ponosni, a s druge strane su nam (dodatni) jamac da naša diploma i nadalje zadržava svoju zavidnu razinu i jamči potrebnu razinu znanja – zaključuje Grgić.