U posljednjih nekoliko tjedana tekstovi o cijenama nafte ponovno su postali sastavni dio naslovnica svjetskih medija, kao i 2008. i 2009. kada su cijene barela sirove nafte probijale razinu od 100 dolara, najvišu u povijesti. Ni u Hrvatskoj nije drugačije, opet se piše o nafti, OPEC-u, udaru na Rusiju, ali i tome zašto u Hrvatskoj cijena goriva ne pada koliko u svijetu.
Pola litre državiNo ovaj put izostala je sveopća histerija kao prije nekoliko godina kada je litra benzina preskakala devet, odnosno 10 kuna. Kada je litra benzina i dizela probijala povijesne barijere, svi su se dizali na noge, tvrdeći da će zbog toga životni troškovi, ali i troškovi poslovanja ugušiti svaki oblik potrošnje u Hrvatskoj. To se nije dogodilo (iako nam je gospodarstvo na koljenima već 12 kvartala za redom), ali spremnik od 50 litara benzina kod nas je prije nekoliko mjeseci stajao više od 550 kuna, a 2009. čak 200 kuna manje!Prije pet godina barel nafte stajao je oko 85 dolara. Litra Eurosupera 95 tada je bila 6,89 kuna, a Eurodizela 6,34 kune. Danas je barel nafte dobrano ispod 70 dolara, ali cijena spomenutih goriva mnogo je viša – ‘95-ica‘ stoji 9,43, a Eurodizel 9,02 kune. Tada je iz iznosa za litru goriva po 60 lipa odlazilo u blagajnu Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta, a za naknadu za obvezne zalihe izdvajalo se 0,116 kuna. Tu je bio i PDV od 23 posto te trošarina. Prema tada dostupnim podacima iz Ine, trošarina na Eurosuper 95 iznosila je 1,65 kuna, stoga bi bez nameta ES 95 stajao 4,5 kuna. Danas HAC umjesto 60 lipa dobiva 20 lipa, HC 80 lipa, HŽ Infrastruktura 20 lipa, PDV je 25 posto, a od travnja Vlada je uvela još 20 lipa dodatne trošarine. Kad se sve zbroji, pola cijene od jedne litre u startu ide državi. Točnije, od jedne litre Eurosupera 95 državi izravno ide 3,66 kuna, PDV nije uključen, a od litre Eurodizela 2,86 kuna. Dakle, ako cijena litre Eurosupera 95 iznosi 9,45 kuna, bez PDV-a iznosi 7,56. Oduzme li se od toga iznos trošarine, ostaje 3,90 kuna. I to je dio od konačne cijene koji se mijenja.
Dolar diže cijenuIpak, najvažnije pitanje koje se postavlja u posljednje vrijeme jest koliko ćemo u Hrvatskoj plaćati gorivo u 2015. Domaće naftne kompanije od srpnja su (a srpanj uzimamo kao referentnu točku jer je početkom tog mjeseca litra goriva bila najskuplja u ovoj godini, a ujedno je i jedna od naskupljih u povijesti) spustile cijenu naftnih derivata za više od kunu, za oko 15 posto. Istodobno, cijena barela na svjetskim tržištima pala je za više od 30 posto. Ako se obistine očekivanja brojnih svjetskih analitičara, kao i članica OPEC-a, a to je cijena barela od oko 60 dolara (što je minimum za ostvarivanje zarade članica naftnoga kartela), to bi značilo da bi cijena trebala drastično padati i kod nas. U teoriji. Hoće li cijena goriva i u Hrvatskoj, slijedom toga, pasti 45 posto, odnosno hoće li litra Eurosupera 95 pasti na nešto više od šest kuna? Na žalost svih koji redovito posjećuju benzinske postaje u Hrvatskoj, neće. Iako to zvuči paradoksalno, vrlo vjerojatno nikada više nećemo plaćati tako nisku cijenu benzina. Osim klasične mantre o mediteranskom tržištu, koje je skuplje od ostatka svijeta, tu je i tečaj dolara. Prije pet godina jedan dolar kupovali smo za 5,7, a sada za 6,21 kunu. Stoga dakle, treba izdvojtiti oko deset posto više kuna za istu količinu dolara. Odnosno, za tonu nafte po cijeni od 620 dolara danas se mora izdvojiti 3849 kuna, prije 3500 kuna, dakle 350 kuna više. Na trenutačnu cijenu utječu i zalihe nafte, budući da su one kupljene u vrijeme kada je barel bio skuplji na isteku, odnosno kompanije su na benzinske postaje počele plasirati gorivo koje je jeftinije kupljeno na tržištu. Naime, potrebno je mjesec do dva da se potroše zalihe. Prema svim analizama i projekcijama, i pod pretpostavkom da će cijena benzina padati, to bi značilo da ćemo 2015. započeti s cijenom od oko devet kuna za litru benzina. Uzimajući u obzir sve okolnosti, izračune, trošarine države i PDV, naftne su kompanije od srpnja snizile varijabilni dio cijene litre goriva za 25 posto. Naime, početkom srpnja litra benzina stajala je 11,14 kuna, a oduzmu li se PDV i trošarine ‘gola cijena‘ bila je 5,25 kuna. Sada je ta ‘gola cijena‘ litre 3,9 kuna, dakle 25 posto niža. Ako se od ‘gole cijene‘ iz srpnja oduzme 45 posto (koliko je pala cijena goriva u svijetu) i dodaju sve trošarine i PDV, konačna maloprodajna cijena Eurosupera 95 iznosi 9,10 kuna (riječ je o okvirnom izračunu, op. a.)
Brzo raste, sporo pada No to je i dalje miljama daleko od šest i pol kuna koliko smo plaćali litru benzina kada je barel stajao 85 dolara 2009. godine. Možda i pritisak Ministarstva gospodarstva prisili kompanije da snize cijenu. Naime, Ministarstvo se odlučilo ispraviti pogrešku kada se donosio novi Zakon o tržištu nafte i naftnih derivata. Tada u njega uopće nije unesena bilo kakva odredba da kompanije moraju javno (osim na benzinskim postajama) objavljivati cijene naftnih derivata. Stoga su odlučili napisati uredbu kojom će kompanije svaki put kada promijene cijenu morati obavijestiti Ministarstvo i tu cijenu objaviti na posebnoj web-stranici Ministarstva. Kada se uzme sve u obzir, trend pada cijena nafte u svijetu, projekcije za 2015. godinu, kretanje tečaja dolara, pritisak Ministarstva, u 2015. litra benzina po svoj logici morala bi stajati najviše devet kuna. Jer u slučaju novog poremećaja na svjetskim tržištima i da cijena barela opet odleti u zrak, bit će vrlo zanimljivo kojom će brzinom rasti cijene goriva u Hrvatskoj. Sigurno mnogo brže nego što su padale, bez obzira na to što će postojati zalihe jeftine nafte kao što sada postoje zalihe skupe.