Tehnološke izmišljotine iz temelja mijenjaju načine na koje iskorištavamo energiju. Pravo je svih sudionika tržišta da budu tzv. protrošači – i proizvođači i potrošači energije
Kad je na energetskim tržištima Europe smanjena potrošnja i spušta se cijena energije, a u Hrvatskoj produljena recesija i uvoze se energetska trošila i tehnologija, sazrelo je vrijeme da Hrvatska ponovno preispita svoju energetsku strategiju i pronađe stvarnu energetsku politiku. Taj bi napor, uz energetsku sigurnost i pouzdanost opskrbe energijom, trebao uključivati i pronalaženje realne ravnoteže između ciljeva energetske strategije EU i financijskih mogućnosti Hrvatske da energetikom osigura napredak.
– Globalni tehnološki razvoj u energetici ići će prema smanjivanju štetnog utjecaja i posljedica dobivanja primarne energije. To su postupci ekstrakcije energije, od sigurnosti nuklearnih elektrana, sprječavanja izljeva nafte pri eksploataciji u podmorju do smanjivanja negativnih posljedica hidroelektrana i vjetroelektrana na biološki svijet i ostale komponente u okružju. Pri transportu i distribuciji energije električnim mrežama i plinovodima tehnološki razvoj i noviteti bit će usmjereni na učinkovitost sustava, smanjenje gubitka energije u prijenosu i smanjenje visokih troškova fleksibilnosti mreže – kaže prof. dr. sc. Igor Dekanić sa zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.
Tri kategorije
Objašnjava da mnoga tehnološka dostignuća produbljuju, ali i dodatno mijenjaju shvaćanje o energiji, pa njihov doseg svrstava u tri kategorije. Prvo su energetske tehnologije koje su u komercijalnoj ili granično komercijalnoj uporabi, poput tehnologije pridobivanja i iskorištvanja obnovljivih izvora energije, koje omogućuju punu ili uvjetnu komercijalizaciju: uz veće ili manje fiskalne olakšice, subvencije ili poticaje. U te tehnologije ubrajaju se hibridna i električna vozila, kao i masovna proizvodnja električne energije, topline i ostalih oblika korisne energije iz obnovljivih izvora. Drugo su dostignuća, objašnjava Dekanić, s mogućnošću dobivanja velikih količina energije. Već dugo ulaže se mnogo novca u istraživanje njihova iskorištavanja, ali bez nerealnog optimizma teško je predvidjeti realno iskorištavanje. U tu skupinu ubraja se dobivanje korisne energije iz nuklearne fuzije ili iskorištavanje vodika u prometu. Treću skupinu čine, smatra, klasične energetske tehnologije koje zahtijevaju ulaganja u energetsku efikasnost ili zaštitu okoliša, poput uporabe ugljena za proizvodnju električne energije, ali uz zbrinjavanje CO2 i pridobivanje fluidnih ugljikovodika iz nekonvencionalnih nalazišta.
Prof. dr. sc. Slavko Krajcar s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu smatra da danas nema radikalnih iskoraka u energetici kao što su u povijesti bili parni stroj ili izmjenična struja, već se radi o inkrementalnim inovacijama. O energetici se ipak toliko govori zato što se promijenio odnos kupac – prodavatelj (potrošač – proizvođač) te je prihvaćena energija kao roba koja se nabavlja u tržišnim uvjetima.
Tržišni proizvod
Nadalje, prihvaćanje da energetika uvelike utječe na klimatske promjene odgovorne za 60-ak posto emisija CO2 te društvena spremnost da se s time suočimo navodi na to da se u proizvodni miks uključe izvori energije s malim ugljičnim otiskom ili bez njega. Taj uvjet zadovoljavaju obnovljivi izvori energije, dodaje Krajcar, i kad je riječ o novom proizvodnom miksu, najčešće se na njih misli, iako u širem smislu to zadovoljavaju i nuklearne elektrane. No budući da ti izvori nisu bili cijenom proizvodnje kompetitivni s ‘klasičnim tehnologijama proizvodnje‘, rješenje je bilo poticajna cijena, pri čemu svaki potrošač u zajednički fond za poticanje daje određeni iznos novca za potrošenu energiju. Danas je udio obnovljivih izvora u finalnoj potrošnji u nekim zemljama i do nekoliko desetaka posto.
– Dvadesetogodišnje nastojanje raznih politika, u kojima EU prednjači, rezultiralo je spoznajom da je energija tržišni proizvod. Dodatna je vrijednost ‘demokratizacija‘, odnosno pravo svih sudionika tržišta da budu proizvođači i potrošači. Danas potrošač može biti i proizvođač električne energije te se naziva protrošač (eng. prosumer). Zbog dostupnosti tehnologija obnovljivih izvora energije i konkurentnosti pojavili su se novi ‘igrači‘, čime je dosadašnji, najčešće monopolni, proizvođač dobio konkurenciju, a potrošač odgovornost. Poznato je da je u Njemačkoj, a slično je i u drugim zemljama, 80-ak posto vlasnika vjetrenih, fotonaponskih elektrana i elektrana na biomasu u vlasništvu građana ili lokalnih zajednica – naglašava Krajcar.
Izazovna elektromobilnost
Velik iskorak u idućem desetljeću očekuje u vođenju elektroenergetskog sustava. Zbog novih izvora energije i aktivne uloge potrošača nužno je raspolaganje informacijama u stvarnom vremenu kako bi se mogle donositi i tehničke odluke (sigurnost sustava) i ekonomske odluke (kupnja ili prodaja energije). Te se unaprijeđene mreže nazivaju naprednima ili pametnima zato što mogu troškovno efikasno integrirati ponašanje i aktivnosti svih protrošača, proizvođača i potrošača uz osiguranje ekonomske efikasnosti, kvalitete i sigurnosti. U tehničkom je smislu to spoj dviju mreža. Prva je, objašnjava Krajcar, elektroenergetska sa supraponiranom ICT mrežom zaduženom za razmjenu podataka u realnom vremenom. Mnogo aplikacija koje su potrebne za njezin rad još se razvija. Pri uporabi energije posljednjih desetak godina iskoraci u potrošnji zbili su se u energetskoj učinkovitosti trošila koja su znatno smanjila potrošnju. Drugi se važni iskoraci, kaže, zbivaju u ‘opamećivanju‘ trošila koja mogu komunicirati međusobno, prema aplikacijama ili potrošačima, što se zove internet stvari (eng. Internet of Things - IoT) jer teče putem interneta.
– Potpuno je novo područje puno izazova elektromobilnost. Prvi je izazov tehnologija pohrane električne energije za potrebe elektromobila, a drugi elektromobil kao novo, aktivno trošilo. Za to trošilo treba osigurati novu infrastrukturu, nov način upravljanja te uporabe. U takvim iskoracima trebamo hrabre inovatore koji su se možda već pojavili, primjerice Elon Musk, suosnivač Tesla Motorsa, Pay Pala i SpaceX-a. Čiste, efikasne, dostupne i raspoložive energijske usluge nužne su za napredak svake nacije, ali i svekoliki prosperitet. Svako inovativno rješenje, poput modernih energijskih tehnologija kao što su obnovljivi izvori, ima više ciljeva. U suvremenoj energetici to je tržišno ponašanje svih sudionika temeljeno na ponudi i potražnji, ostvarivanje uz što manji otisak na okoliš, dostatnost i raspoloživost energijskih usluga po prihvatljivoj cijeni te održivost – naglašava Krajca