01. svibanj 2016.

‘Nerealno je očekivati da se ozbiljni problemi mogu jednostavno i brzo riješiti, ali...‘

Prvih 100 dana Vlade na čijem čelu je Tihomir Orešković prošlo je burovito. Puno previranja, svađanja, prijepora, suprotnih stajališta i afera.

Nema tjedna, a gotovo da ni dana, da se u Banskim dvorima nije dogodilo nešto što na kraju nije završilo na naslovnicama dnevnih novina i prvim sekundama dnevnika. Kada je ovaj politički miks počeo vladati državom, unatoč svemu neuobičajenome, postojao je optimizam. Kakav takav, ali je postojao i svatko od nas nadao se da ne može gore od onih prije njih. Međutim, već prva sjednica, konstituirajuća sjednica Sabora, prošla je u tonu ustaša, partizana, gdje‘ s bio devedes‘prve i slično. Nadali smo se da je to bilo samo tada, no, grdo smo se prevarili. Bleiburg, Jasenovac, domoljub, riječi su koje su trebale ostati u nekim drugim vremenima, biti zaključena priča, ostale su i dalje udarne i dnevno korištene.

A što je s gospodarstvom? Radnim mjestima? Poduzetnicima koji se guše u birokraciji? Gdje su oni u mislima Vlade?

- S prvih 100 dana Vlade nismo zadovoljni. Naša je poruka još uoči i za vrijeme izbora svim pretendentima na sastavljanje Vlade bila jasna – očekujemo da se od prvoga dana mandata krene raditi na reformama. Nažalost, iako se o reformama i gospodarstvu u kampanji pa i u procesu formiranja govorilo puno one su u prvih 100 dana Vlade bile u drugom planu. Poslagivanje timova i dogovori o popunjavanju dužnosničkih i drugih mjesta u ministarstvima i Vladi uzeli su puno više vremena nego što je bilo tko očekivao. Očekujemo da se period uhodavanja privede kraju i zaista krene s implementacijom promjena. Za sada su one još uvijek u najavi ili su poznate tek konture onoga što se želi provesti – poručuju iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Iako se i ove godine očekuje rast BDP-a od oko 2 posto to nipošto ne znači da postoji prostor za opuštanje. Visok javni dug iznad 86 posto BDP-a, visoka nezaposlenost posebice mladih, niska razina investicija i mnogi drugi pokazatelji snage ili slabosti ekonomije i stanja u zemlji i dalje su zabrinjavajući.

- Hrvatska udruga banaka očekuje da će predstavljanje Nacionalnog programa reformi označiti početak ozbiljnog bavljenja strukturnim reformama koje su neophodne radi povećanja konkurentnosti, investicija i zaposlenosti. Bez strukturnih reformi nitko, pa ni banke, neće moći osigurati podršku dugoročno održivom gospodarskom rastu – poručuju iz HUB-a.

Iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) kažu da se za sadašnje stanje gospodarstva može kazati da je trenutno u fazi stagnacije jer je prošlogodišnji rast od 1,6 posto nedovoljan za izlazak iz krize, odnosno nije dostatan za dugoročno održivi razvoj.

- Hrvatski je BDP u 2015. godini u odnosu na predkriznu 2008. godinu bio niži realno za čak 11 posto. To je drugi najlošiji rezultat u EU (nakon Grčke koja je zabilježila pad oko 26 posto) te osmi najlošiji rezultat na svijetu (od ukupno 189 zemalja za koje postoje usporedivi podaci MMF-a). Kako bi dodatno potaknuli gospodarski rast, Hrvatska mora intenzivnije koristiti do sada nedovoljno aktivirane potencijale. Primjerice, Hrvatska je trenutno posljednja u EU po iskorištenosti fondova EU. Ipak, postavljanje korištenja sredstava fondova EU kao jednog od Vladinih prioriteta te osnaživanje koordinacije i vodstva uz istovremeno pojednostavljivanje procedura provedbe, prvi su nagovještaji pozitivnih pomaka u poboljšanju sustava za korištenje fondova EU. Koliko je to bitno za Hrvatsku, govori i naša procjena da bi korištenje punog potencijala sredstava fondova Kohezijske politike EU Hrvatskoj moglo uvećati rast BDP-a za 2-3 postotna boda godišnje – ističu iz HGK.

Iz HUP-a se slažu sa ocjenom nedovoljnog rasta.

- Rast započet prošle godine je pozitivan, ali nikako dovoljan da bismo stabilizirali svoju poziciju i počeli nadoknađivati ogroman zaostatak za drugim zemljama koji je generirala dugogodišnja kriza. HUP skor vrlo precizno uspoređuje našu poziciju u odnosu na druge članice EU koje su prolazile tranziciju i jasno ukazuje na potrebu provođenja širih i dubljih reformi. Nekih reformskih poteza bilo je i u mandatu prošle Vlade, no oni nisu bili dovoljni. Iz HUP skora se vidi da napreduju i rastu samo one zemlje koje su reforme provodile bez zadrške i na svim područjima – kažu u HUP-u.

No, i HUP i HGK, kao interesne organizacije poduzetnika, vide i neke pozitivne strane prvih 100 dana, iako ih je malo.

- Odluka Vlade da ove godine ne uvodi promjene u porezni sustav te da napravi sveobuhvatnu analizu poreznih i neporeznih davanja bila je dobar potez. Poznato je da je tvrtkama i investitorima stabilnost uvjeta u kojima posluju vrlo važna, a mi smo bili suočeni s prečestim promjenama porezne politike i to na način da se u pravilu povećavalo opterećenje poslovanja – kažu u HUP-u.

- Nerealno je očekivati da se ozbiljni dugogodišnji strukturni problemi mogu jednostavno i brzo riješiti, ali je izuzetno važno da je Vlada prepoznala probleme i da ih želi riješiti u smislu postavljanja temelja za dugoročno održiv rast i razvoj. Moramo biti svjesni činjenice da je kreiranje ekonomske politike i ovog proračuna bilo limitirano i zakonskom legislativom i dok se ona ne promijeni, a za to treba vremena, ne možete imati očekivane rezultate. Planirane uštede u ovom proračunu prema našem su mišljenju početak ozbiljnije konsolidacije financija i reformi u gospodarskom sustavu, koje će omogućiti učinkovitije i jeftinije funkcioniranje države i time otvoriti mogućnosti za stvaranje povoljnije poslovne klime, i investicijske, a onda i rasta zaposlenosti. Daljnja konsolidacija financija povoljno će odraziti na tendencije kretanja javnoga duga, kamatnih stopa, ali i kreditni rejting – ističu iz HGK.

A ono što je najvažnije jest – da se Vlada prestane baviti sama sa sobom. Činjenica jest da je priprema više od pola odrađenog posla. No, ako uistinu želimo reforme i stabilnu državu, stvari moraju funkcionirati malo drugačije.

- Postojeći način rada i unutar koalicijske konfrontacije unose nesigurnost među poduzetnike, investitore i analitičare i već same po sebi djeluju negativno i ograničavajuće. Očekujemo također da se intenziviraju aktivnosti na uvođenju promjena. Nužno je da postoji bliska suradnja među svim članovima Vlade kako bi reforme koje se planiraju bile usklađene među svim resorima. Očekujemo da Vlada prezentira plan reformi ne samo za ovu godinu već za cjelokupni mandat i da se bez odgode krene s provedbom toga plana. Također očekujemo da se uspostavi pravi socijalni dijalog koji je evidentno u prvih 100 dana izostao, te da shodno tome budemo uključeni u sve promjene koje se tiču gospodarstva i poduzetništva – zaključuju u HUP-u.